“U Crnog Gori trenutno je svega 9,6 posto žena vlasnica preduzeća. Obeshrabrujuća je i činjenica da su u taj procenat uključena i takozvana formalna vlasništva, gdje se preduzeće vodi na ženu, ali suštinski posao obavljaju muški srodnici, muževi i braća”, istaknula je predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore Ljubica Kostić-Bukarica.
Na panelu “Zastupljenost žena u političkom i ekonomskom životu Crne Gore”, koju je organizirao nedjeljnik Monitor povodom 25 godina postojanja, Kostić-Bukarica je rekla da bi žensko poduzetništvo trebalo biti značajan pokretač ekonomskog razvoja, no po postotku žena u biznisu, Crne Gora zaostaje i za razvijenim zemljama i za zemljama regije. Naglasila je da je uključivanja žena u biznis neophodno jer bi se tako “otvorila nova radna mjesta, smanjila nezaposlenost i obezbijedio veći privredni rast”.
Iskustvo pokazuje, a Kostić-Bukarica je potvrdila, da se žene teže odlučuju za vlastiti biznis. U Crnoj Gori to rade iz nužde, a ne iz potrebe da razviju svoju inovativnost i biznis ideju.
“Za takvu situaciju postoji više razloga od kojih bih istakla tradicionalne stereotipe koji, nažalost, još uvijek vladaju na našim prostorima i prema kojima je ženi mjesto u kući, a ne u svijetu biznisa. Problem je i vlasništvo nad imovinom koja se u više od 90 posto slučajeva vodi na muške srodnike. Iz tog razloga žene nisu u mogućnosti da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava za započinjanje biznisa, a kasnije i za njegov razvoj.
Ženama su za započinjanje biznisa potrebna manja sredstava. U maju prošle godine su nam se u Podgorici, na Otvorenom danu ženskog preduzetništva predstavile 54 žene sa održivim biznis planovima iz Mojkovca, Pljevalja, Cetinja i Kolašina, a u okviru projekta Rodne ravnopravnosti IPA 2010. Pojedinačna vrijednost biznis planova je od 500-5.000 eura, što zaista dokazuje da su ženama za početak potrebna mala sredstva“, kazala je Kostić-Bukarica.
Ljubica Kostić-Bukarica
Da bi se stanje promijenilo, potrebna je bolja institucionalna podrška jer zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne provode u dovoljnoj mjeri, naglasila je.
“Neophodno je i preispitivanje postojećih i kreiranje novih programa državne podrške sa stanovišta stvarnih potreba preduzetnica. Da bi se to postiglo, u proces bi, preko njihovih udruženja, trebalo uključiti same poduzetnice. U tom dijelu je značajna uloga Asocijacije poslovnih žena Crne Gore i njenih članica. Preduzetnicama je takođe potrebno pružiti pomoć prilikom usklađivanja porodičnog i poslovnog života. U tom dijelu najvažnija je podrška porodice, ali ne smijemo zanemariti ni ulogu države u domenu otvaranja boravaka za djecu u osnovnim školama, različitih servisnih centara za domaćinstva, jaslica i vrtića sa kliznim radnim vremenom”, smatra Kostić-Bukarica.
Problem bi riješilo, kako je naglasila, osiguravanje više kreditnih linija za žene, snižavanje kamatnih stopa, olakšavanje administrativne procedure prilikom apliciranja za sredstva i djelomično rasterećivanje žene različitih vrsta dažbina makar u prvim mjesecima poslovanja.
Direktorica nedjeljnika Monitor, Milka Tadić-Mijović, smatra da je povijest Crne Gore povijest diskriminacije i da aktualna autoritarna politika i svijest pogađaju najviše manjine i ranjive grupe.
“Princip rodne ravnopravnosti, jednog od temelja Evrope, uveden je u Ustav Crne Gore 2007. godine kada je predviđeno da država garantuje ravnopravnost žena i muškaraca te razvija politiku jednakih mogućnosti. Ustavna načela i zakoni trebali su da promjene praksu neravnopravne zastupljenosti žena u javnom životu. Zakon o rodnoj ravnopravnosti predviđa balansiranu zastupljenost oba pola u državnim organima.
Ipak, u vrhovima političkih partija i javnih preduzeća, gotovo da ih nema. Samo jednu parlamentarnu partiju vodi žena. U Skupštini Crne Gore i lokalnim parlamentima naša država se po zastupljenosti žena nalazi na začelju i zato je na udaru ne samo Evropske komisije koja je u svojim izvještajima insistirala na promjenama, već i OSCE, Savjeta Evrope i Komiteta UN za zabranu diskriminacije žena”, kazala je Tadić-Mijović.
Paula Petričević
Filozofkinja Paula Petričević istaknula je da je najpodmukliji mit o pravima žena da su ona trivijalna, odnosno sekundarna.
“I pored konsenzualnog odijuma i najčešće podsmješljivog prezira kojeg uživaju u patrijarhalnom društvu feminizam i feminističke paradigme, emancipacije jednakosti i solidarnosti, pokazuju se sve neophodnijim u svijetu u kojem živimo. Feminizam mora prestati da bude ružna riječ kao što je to u ovoj zemlji najčešće bio slučaj. Feminizam je ovdje uvjek, u kakvu god ga oblandu uvili, bio tretiran kao zakasnio i pretjerano revolucionaran“, kazala je Petričević.
Istaknula je da feminizam nije partikularna ideologija koja se odnosi samo na žene ili, još gore, samo na neke žene te da je u svjoj minimalnoj definiciji usmjeren na iskorjenjivanje seksizma.
“Ne dozvolilimo da nas zavara referiranje žena na majke, sestre, supruge i kćeri. Društvo koje misli o ženi prvenstveno na relacioni način, suštinski ne prepoznaje i ne prihvata ženu kao biće za sebe, građanku, samostalan politički i ekonomski subjekt. Nesposobnost da se o ženi misli van odnosa sa porodicom i muškarcem svjedoči da je u takvoj društvenoj svijesti biće za drugog koje jedini smisao dobija u toj relaciji“, rekla je Petričević.
“U Crnoj je Gori kod većine, osobito kod većine uspješnih žena, upadljivo prisutno eksplicitno ograđivanje od feminizma i insistiranje na ličnom i profesionalnom postignuću koje se ni na koji način ne smije dovoditi u vezu s evidentnom činjenicom da su žene. Naša društvena stvarnost je i dalje dominantno patrijarhalna jer je najveća prepreka poboljšanju položaja žena u Crnoj Gori to što patrijarhat skoro uopšte nije prepoznat kao problem, što nije jasna njegova očigledno tlačiteljska i nasilna priroda.
Vrijeme je da se ovaj koncept prestane romantizovati i naturalizovati jer patrijarhat predstavlja sistem muške dominacije koja za posljedicu ima nasilje koje se konkretizuje u raznim oblicima. Patrijarhat je loš zato što reducira našu ljudskost i iz naše anatomije izvodi sudbinu i tako predstavlja uzrok rodno zasnovanog nasilja”, smatra Petričević.
U Crnoj Gori je do sada samo jedna žena, Vesna Perović, bila predsjednica Skupštine, a sada je zastupljenost žena u parlamentu svega oko 15 posto
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
