Ministarstvo kulture i medija 5. svibnja objavilo je javni poziv za predlaganje članova kulturnih vijeća. Poziv se odnosi na imenovanje članova šest vijeća koja djeluju u okviru Ministarstva: za knjigu i nakladništvo, dramsku i plesnu umjetnost, glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost, vizualne umjetnosti, međunarodnu kulturnu suradnju te interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Vijeća broje po pet članova, među kojima je i predsjednik, a imenuju se na mandat od četiri godine. Kandidatkinje i kandidate mogu predlagati ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge te druge pravne i fizičke osobe koje djeluju u području kulture, a odluku o imenovanju donosi ministrica kulture, pritom vodeći računa o njihovoj stručnosti i ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.
Iako je riječ o važnom pozivu koji određuje budući sastav tijela s ključnom ulogom u vrednovanju kulturnih programa, objava nije istaknuta na naslovnici mrežnih stranica Ministarstva kulture i medija, već je poziv objavljen isključivo u manje vidljivoj kategoriji Javni pozivi, unutar rubrike Natječaji. U isto vrijeme, na naslovnoj stranici Ministarstva uredno je istaknut javni poziv objavljen neposredno prije ovog – onaj za dodjelu nagrada najboljim knjižarama u 2025. godini, kao i niz drugih javnih poziva koji se redovito objavljuju među vijestima na naslovnici. Do objave ovog teksta poziv nije podijeljen ni putem službene Facebook stranice Ministarstva.
Prema važećem Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, dovoljno je da se javni poziv objavi na mrežnim stranicama Ministarstva, nije propisana nužnost njegova dodatnog isticanja. Ipak, s obzirom na važnost poziva i činjenicu da Ministarstvo većinu javnih poziva redovito dijeli među istaknutim vijestima na naslovnici te putem društvenih mreža, moglo bi se očekivati da se i ovaj poziv komunicira putem uobičajenih kanala kako bi bio dostupniji i vidljiviji stručnoj i široj javnosti. Budući da je na isti način bio objavljen i poziv iz 2021. godine, takva praksa otvara pitanja o transparentnosti procesa imenovanja.
Slična pitanja otvorila su se i prilikom donošenja novog zakona o kulturnim vijećima, koji je 2022. godine zamijenio dotadašnji pravni okvir. Naime, aktualni sastav kulturnih vijeća imenovan je 2. srpnja 2021. godine, na temelju tada važećeg Zakona o kulturnim vijećima. U međuvremenu je donesen novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, kojim su izmijenjeni obuhvati i nazivi pojedinih vijeća.
Iako je u Nacrtu zakona upućenom u javno savjetovanje stajalo da će se u roku od mjesec dana od njegova stupanja na snagu pokrenuti postupak imenovanja novih vijeća, a mandat dotadašnjih članova prestati imenovanjem novih, ta je odredba u konačnom tekstu izostavljena. Umjesto toga, u finalni tekst Zakona naknadno je unesena odredba prema kojoj postojeća vijeća nastavljaju s radom do isteka mandata, odnosno do razrješenja.
Uz pitanje načina na koji se članovi vijeća imenuju, jednako je važno sagledati i njihovu stvarnu ulogu u odlučivanju o javnim potrebama u kulturi. Prema spomenutom Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, ta tijela imaju savjetodavnu ulogu u sustavu dodjele sredstava. Među ključne zadaće članova vijeća spada stručna evaluacija programa i projekata prijavljenih na javne pozive Ministarstva, kao i predlaganje kriterija prema kojima se oni vrednuju. Na temelju tih prijedloga nadležno tijelo – u ovom slučaju ministrica kulture – donosi konačne odluke o financiranju.
No, model rada kulturnih vijeća više je puta bio predmet javnih rasprava i zahtjeva za unaprjeđenje, posebno u dijelu koji se odnosi na dosljednost u poštivanju kriterija i obrazloženja donošenja odluka. Da se ministrica u svojim odlukama ne vodi nužno stručnim procjenama vijeća, a niti kriterijima javnog poziva, potvrdio je uvid u prijedlog Kulturnog vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse za 2024. godinu, iz kojeg je vidljivo da konačne odluke Ministarstva u više slučajeva odstupaju od prijedloga vijeća.
Unatoč otvorenim pitanjima vezanima uz dosadašnje funkcioniranje kulturnih vijeća, članovi tih tijela bi, sukladno Zakonu, trebali pridonijeti stručnom, transparentnom i uključivom odlučivanju o financiranju kulture, ali i usmjeravanju kulturne politike u cjelini. Predstojeće imenovanje novih članova bi stoga trebalo biti prilika za jačanje povjerenja u rad vijeća i osnaživanje uloge struke u kulturnom sustavu.
Poziv za predlaganje članica i članova vijeća otvoren je do 4. lipnja 2025.
Tekst je izvorno objavljen na portalu Kulturpunkt.hr
