Objavljeno

Stručnjaci poručili: Trebaju nam obvezni roditeljski dopust za očeve i veći vrtićki kapaciteti

Tim eksperata, na čelu sa Sinišom Zrinščakom s Pravnog fakulteta u Zagrebu, još je u srpnju Ministarstvu socijalne politike i mladih predložio niz mjera vezanih uz rodiljni i roditeljski dopust. Prijedlog je tvrde ostao u ladici, no od novog Ministarstva na čelu s Bernardicom Juretić, očekuje se da ih uzme u obzir.

„U Mjerama predlažemo da roditeljski dopust ne bude financijski limitiran, već vezan uz prethodnu plaću. Predlažemo i uvođenje obaveznog očevog rodiljnog dopusta u trajanju od dva do tri tjedna. Sva komparativna iskustva koje smo koristili pokazuju da ako su očevi obvezni koristiti dopust tijekom rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ta praksa ima pozitivan efekt na odnose u obiteljima i kognitivni razvoj djeteta“ objašnjava Zrinščak, uvjeren da se premalo priča (i ništa ne radi) po pitanju obiteljske politike u Hrvatskoj.

To je smatra najgora moguća štednja koju si država može priuštiti. Pritom primjećuje da se mnogo govori o demografskoj politici, što osobno ne osporava, no obiteljska je politika, kaže, nešto puno šire i vrlo važno jer je usmjerena prema kvaliteti obitelji.

„Nemamo niti jedan suvisao dokument koji govori o obiteljskoj politici“ upozorio je Siniša Zrinščak, koji je Mjere obiteljske politike napravio zajedno s Ivanom Čipinom s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta, dr. Ivanom Dobrotić i Ninoslavom Pećnik sa studija socijalnog rada, Andrejom Brajša Žganec i Nenadom Pokosom s Instituta Ivo Pilar te Urelijom Rodin iz Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar.

Prema njihovu prijedlogu, rodiljni dopust trajao bi 140 dana plus 70. Obavezan očev trajao bi 14 dana tijekom rodiljnog plus sedam dana do djetetove treće godine života.

Roditeljski dopust bio bi fleksibilan i trajao bi 320 dana, odnosno – 160 po roditelju do osme godine djetetova života, pri čemu bi 60 dana bilo neprenosivo. Maksimalno bi jedan roditelj mogao koristiti 260 dana, i to uz stopostotnu plaću, s mogućim limitom od tri prosječne neto plaće u državi. Za roditelje s troje i više djece dopust bi trajao 430 dana (215 po roditelju), pri čemu je 90 dana neprenosivo.

Za iznos plaće predložena su dva modela: po prvome bi roditelj primao stopostotnu plaću uz limit tri neto plaće u državi, a po drugome bi primao 60% svoje prethodne plaće za 320 dana (60 neprenosivih) plus 40% prethodne plaće do druge godine djetetova života. Uz to bi išao dodatak paušalne naknade od 40% prosječne neto plaće do djetetovih 36 mjeseci života.

Zrinščak očekuje da se oko obiteljske politike dođe do nacionalnog konsenzusa jer vjeruje da bi se bez obzira na različite poglede na obitelj ili odgoj djeteta, oko mnogih predloženih mjera svi mogli složiti. Za neke, tvrdi Zrinščak, ne bi trebala nikakva ulaganja, no jasno je da bi za dio njih trebalo osigurati prilična sredstva.

Govoreći o preporukama EU-a na stručnoj raspravi pod nazivom ‘Roditeljstvo i radna uloga’ koju je organizirala pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, Zrinščak je naveo da 90% djece treba biti obuhvaćeno predškolskim programom, odnosno vrtićima, a 33% jaslicama.

“To u Hrvatskoj dosad nije ugrađeno ni u jedan dokument, a cilj bi nam trebao biti da to ostvarimo. Jasno je svima da se to neće ostvariti do 2020., ali od nečega se mora krenuti”, kazao je Zrinščak.

Upozorio je kako su sada vrtićki i jaslički kapaciteti strahovito neujednačeni, pa ih u nekim hrvatskim krajevima uopće nema ili ih je nedovoljno. Njihovo otvaranje je u nadležnosti lokalne samouprave koja bi morala na tome poraditi u suradnji sa središnjom vlasti.

U Ministarstvu kažu da su upoznati s predloženim jerama te da je taj dokument temelj za izradu nacionalne obiteljske politike koja treba ponuditi odgovore o prihvatljivosti predloženih mjera koje ovise o sredstvima u državnom proračunu.

„Ono što predstavlja iskorak u pristupu stvaranja nove sustavne obiteljske i pronatalitetne politike jest zaključak kako je polazište za učinkovitu obiteljsku politiku usklađivanje obiteljskog i poslovnog života“, kažu u Ministarstvu i potvrđuju da u tom smjeru idu i predložene mjere kao što su širenje mreže vrtića, fleksibilizacija korištenja roditeljskog dopusta, delimitiranje iznosapotpora, uvođenje dodatnih dana dopusta za privikavanje djece na vrtić i školu. Drugim riječima, potrebno je osigurati pozitivno okruženje za roditeljstvo u Hrvatskoj. Hina/Jutranji


Povezano