Mreža emancipacije E-net i inicijativa neprofitnih medija održale su danas u Novinarskom domu tribinu ‘U obrani slobode govora’. Mnoštvu okupljenih obratili/e su se Veronika Rešković(Forum), Ana Brakus (Libela), Mašenjka Bacic (Stav), Luka Ostojić (Booksa), Andrea Milat (Bilten), Mislav Zitko (Filozofski fakultet), Tonči Kursar (Fakultet političkih znanosti) iIvica Đikić (Novosti), a tribinu je zaključio predsjednik HND-a Saša Leković.
Fokus tribine bili su prvi potezi nove Vlade “koji su naznačili „novu nacionalnu paradigmu“ kulturne i medijske politike te predstavljaju ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava“, kako je istaknuo u pozivu na tribinu.
Novinarka portala forum.tm Veronika Rešković (na slici gore) istaknula je kako je novoimenovani ministar Hasanbegović samo izvršitelj onoga što je Tomislav Karamarko najavio prošle godine u intervjuu za Globus.
Kazao je tada kako bi društvena klima trebala biti “očišćena”, a prvi na redu, pokazalo se sada, su upravo neprofitni mediji. Osvrnula se i na sam medij iz kojeg dolazi kazavši da njihovi novinari i novinarke postoje puno duže od natječaja Ministarstva kulture, pa i hrvatske države, a kvalitetu novinarskog rada održavaju i dalje unatoče slabim financijskim uvjetima.
“Na strani smo slabih, ne na strani moćnih. Na Forumu baratamo pojmovima koje Karamarko ne razumije i prezire – građani, građanska prava… Ne žele ih čuti ni Karamarko ni Hasanbegović. Boje ih se, jer biti građanin znači biti subjekt, a ne biti objekt. Podsjećam ih da nisu slobodni strijelci, i da ih obavezuju zakoni i Ustav”, zaključila je.
Luka Ostojić s portala Booksa komentirao je važnost neprofitnih medija za kulturu u kontekstu u kojem se kulturom prestaju baviti komercijalni mediji.
“Pokušavamo popuniti tu rupu koja je nastala, informirati ljude o kulturi i dati mladim autorima prostor da se time bave”, rekao je. “Neprofitni mediji imaju ulogu koja se ne može nadomjestiti, jer kultura nije profitabilna, pa je samo neprofitni obrađuju.”
U ime splitskog portala Stav govorila je Mašenjka Bačić primjećujući da se „stvara atmosfera koja će dokinuti neka od građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava koja su mediji izborili.
“Svi smo dobili potpore zahvaljujući nekim kriterijima”, rekla je, i dodala da profitabilni mediji često izokreću ili drugačije prikazuju te kriterije.
Ana Brakus s Libele prve poteze novog ministra kulture nazvala je “institucionaliziranom voljom i željom za ukidanje prava medija.” Ministar kulture je, kaže, zapravo samo postupio po planu nove Vlade.
“Nije ministar Hasanbegović nikakva slučajnost. On, kao i sve druge osobe u Vladi, provodi Vladinu politiku”, kazala je. “Politika je ova Vlade namjerno kreiranje kaosa, namjerno kreiranje sukoba, namjerno ušutkavanje slobode i prava na drugačije mišljenje i drugačije življenje. Politika je ove vlade da se lomimo oko mrvica sa stola dok se odlučuje o našoj sudbini. Bilo nam je jasno da je ono što radimo aktivizam. To je uloga koji smo pristale imati”, rekla je o Libeli.
Navela je važnost neproftinih medija u borbi za prava manjina.
“Dominantni mediji pravima tih skupina bave se premalo. Neprofitni mediji koji su trenutno pod napadom kanaliziraju glas tih manjina. Mediji o kojima ovdje danas govorimo ne mogu biti zaustavljeni ni na jedan način osim sustavnom manipulacijom informacijama, u čemu danas prednjači udruga U ime obitelji”, rekla je i podsjetila na “žalosni referendum o braku”.
Podsjetila je također da se polako, ali sigurno radi i na ograničavanju već stečenih ženskih prava, poput onog na pobačaj. “Abortus je već sada nadstandard”, kaže Brakus, i objašnjava da ga se višom cijenom namjerno čini manje dostupnim.
“Naš pokret otpora nije nasilan i nije tako lako uništiv. Sloboda govora ne može se u potpunosti ugušiti nijednom institucijom, Vladom ili politikom. Vjerujemo da je drugačiji svijet moguć i želimo sudjelovati u njegovom stvaranju. Mi nismo nasilni, ali nismo niti lako uništivi. Ne mogu nas ugušiti, ne mogu ugušiti slobodu govora. Mi ovdje danas stajemo u njezinu obranu!“, zaključila je.
U svom informativnom govoru Andrea Milat iz Biltena istaknula je kako su aktivisti “nove nacionalne paradigme” počeli su svoj pohod u novu hrvatsku povijest ukidanjem sufinanciranja novinarskog rada i osnivanja novih neprofitnih medija iz 0,89 posto prihoda od igara na sreću.
“Iako tih, za rad dvadeset redakcija i 35 novinarskih istraživanja daleko premalih, 3 milijuna i 97 tisuća kuna danas više nitko informiran ne smatra “finom lovom”, posebno ne u odnosu na npr. 125 milijuna državnih potpora samo jednom trgovačko-prehrambenom koncernu. Kampanja protiv novinarstva i slobode govora svjesno je usmjerena na osjetljivost osiromašenih i s razlogom gnjevnih građana.”
U napadu na nezavisno i kritičko novinarstvo u neprofitnim medijima svjesno se skriva da ta skromna tri milijuna iz neporeznih prihoda od igara na sreću – od kladionica, kasina i lutrije – predstavljaju najmanji dio potpora medijima.
“Iz ta tri milijuna se sufinancira novinarska proizvodnja u 20 medija koja je po opsegu ista barem trima dnevnim novinama, a po karakteru predstavlja jedino što je različito od njihove selekcije vijesti”, kazala je Milat.
“Ukupni iznos koji je za 2015. godinu iz Fonda za pluralizam dodijeljen neprofitnim medijima iznosi milijun i 518 tisuća kuna, dok su komercijalni elektronički mediji dobili 29 milijuna i 504 tisuće kuna. Samo je zagrebačka televizija Z1, nedavno kažnjena za recidivistički govor mržnje, dobila 815 tisuća”, dodala je.
Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti bio je i u raspuštenom Povjerenstvu za neprofitne medije. Profesor Kursar govorio je o kriterijima Povjerenstva, te političkom fenomenu “nove desnice”, koja je stigla i na hrvatsku scenu.
“Povjerenstvo je navodno naškodilo medijskom pluralizmu. Kriteriji su bili npr. doprinos pluralizmu, različitost kuta gledanja (…). Kriteriji su bili u javnoj raspravi, a ono za što nas se tereti jest da nismo uzeli u obzir “puku pluralnost”, trebali smo valjda svakome tko se sjeti prijaviti dati državnu subvenciju”.
Rekao je da su svi bili upoznati s kriterijima, a da je Povjerenstvo pokušavalo skupine koje nisu većina u društvu osloboditi i dati im mogućnost da se ravnopravnije postave pred tu većinu. Pulralnost u tom smislu nisu definirali kao ‘puku pluralnost’, već pluralnost na temelju pozicije u društvu.
O “novoj desnici” kaže da su to razrađeni mehanizmi kojima se društveno relevantni pojmovi kontroliraju, to jest kontrolira se njihovo značenje u društvu. Radi se o prevrednovanju pojmova kao što su ljudska prava i sloboda govora, kako se ne bi mogli koristiti, odnosno ‘zloupotrebljavati’ sa strane ljevice.
Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta rekao je da danas imamo novu političku situaciju, a to je da su se susrele mjere štednje s jedne, a konzervativna revolucija, odnosno kontra revolucija, s druge strane. Rekao je da ovdje nije samo riječ o neprofitnim medijima, nego o procesu koji je tek počeo, a to je da će se stvari redefinirati pod izlikom “potrebe da štedimo”.
“Omogućit će se da snage u desnom krilu preuzmu kontrolu”, rekao je.
Ivica Đikić iz Novosti komentirao je svoju specifičnu poziciju, odnosno činjenicu da se Novosti financiraju iz fondova za nacionalne manjine RH, no u ovom se političkom trenutku nalaze u vrlo sličnoj poziciji kao i neprofitni mediji. Govoreći o nužnosti javno financiranih medija, istaknuo je ulogu javne televizije, dodavši kako su sve dosadašnje vlasti sustavno uništavale njezinu temeljnu funkciju – informiranje javnosti.
“Javna televizija mora, osim dobrih serija i kvalitetnog 3. programa, imati i kvalitetan informativni program”, rekao je Đikić.
Naglasio je da osim propitivanja funkcije neprofitnih medija treba istražiti i ulogu javnih medijskih servisa, ističući da su neprofitni mediji, u omjeru u kojem ih država financira, svoju zadaću ispunili puno bolje od javnih.
Tribinu je zaključio predsjednik HND-a Saša Leković zahvalivši se svima prisutnima i naglasivši kako je HND svoj otpor Hasanbegoviću izrazio od samog početka njegovog mandata.
Audiozapis tribine poslušajte ovdje:
N1/HINA…
{gallery}neprofitni{/gallery}
