Bolje prilike za žene na tržištu rada i smanjenje neravnopravnosti mogle bi značajno utjecati na godišnji rast BDP-a u sljedećem desetljeću, rezultat je istraživanja koje je McKinsey Global Institute proveo u 95 zemalja, koristeći 15 različitih indikatora, uključujući i svakodnevne probleme s kojima se žene susreću, od ne/dostupnosti kontracepcije, do pristupa svom bankovnom računu.
Studija je pokazala da bi svake godine do kraja 2025. godine moglo biti generirano dodatnih 12 bilijuna dolara (ekvivalent zajedničkom BDPu Japana, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva), kada bi svaka zemlja ostvarila napredak na polju rodne ravnopravnosti.
Trenutni doprinos radnica u BDP-u SAD-a i zapadne Europe iznosi 40%, ali u zemaljama poput Indije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike taj je udio tek 17%, odnosno 18% ukupnog BDP-a u pojedinoj državi.
Autori/ce istraživanja vjeruju da bi dodatani napori i konkretne reforme koje bi uključivale i veći postotak žena u ukupnoj radnoj snazi zemlje, kao i njihovo uključivanje na produktivnim radnim mjestima, osigurali zamjetan rast, dok bi potpuno zatvaranje rodnog jaza generiralo do 28 bilijuna dolara godišnje.
Da bi se barem počeli kretati prema ovom cilju, ključna je društvena promjena, smatraju istraživači/ce. „Nismo naišli na zemlju s visokom razinom rodne ravnopravnosti u društvu koja bi istovremeno imala nizak stupanj rodne ravnopravnosti na radnom mjestu.“
Smanjenje rodnog jaza na polju rada moguće je stoga samo kroz postizanje napetka na polju obrazovanje, veće uključivosti na polju financija i digitalne tehnologije, pravne zaštite prava žena te pravednije raspodjele tereta naplaćenog rada, poput čišćenja i brige o djeci.
Anu Madgavkar, jedna od autora/ica izvješća, istaknula je i važnost razbijanja mita o tome kako je uključivanje žena na tržište rada loše za njihove obitelji, navodeći da u posljednjih 30 godina u SAD-u unatoč sve većem uključivanju žena u tržište rada, zbog kućanskih aparata koji štede vrijeme, postotak vremena koji žene provode s djecom ustvari porastao.
Mckinseyevo istraživanje sugerira da, iako neke neophodne promjene poput pravnih reformi za zaštitu imovinskoh prava žena zahtjevaju reakciju državnih institucija, ostale mogu proizaći upravo iz društva i poslovnog svijeta. [E.H.] TheGuardian…
