Iako provođenje psihološkog terora nad radnicima/amau posljednje vrijeme poprima zabrinjavajuće razmjere, sustav i dalje ne čini ništa po tom pitanju. Porazna je činjenica da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja još uvijek nema zakon o zabrani mobbinga.
Na sam Međunarodni praznik rada, zaposlenici/e tvrtke ʺValipileʺ iz Svetog Petra u Šumi, kraj Pazina, ostali su šokirani/e nesvakidašnjim zahtjevom poslodavca. Naime, on je svojim radnicima/ama darovao posve originalni prvomajski ‘poklon’ – slanje na detektor laži. Poligrafom se trebala ispitati lojalnost radnika, odnosno utvrditi istina o tome varaju li ili potkradaju tvrtku.
Ovaj dosad neviđen čin zlostavljanja na ovim prostorima zgrozio je Udrugu mobbing, prvu hrvatsku udrugu koja se bavi pružanjem pomoći i edukacijom žrtava mobbinga.
„Na takav tretman ne bi naišli ni zaposlenici državne riznice gdje se radi s tako osjetljivom stvari kao što je novac”, komentirala je ovu bešćutnu praksu Jadranka Apostolovski, predsjednica udruge, svojevremeno i sama žrtva zlostavljanja na radnom mjestu koja je zadovoljštinu potražila na sudu.
Udruzi se dnevno u prosjeku jave četiri osobe, a češće se kao žrtve javljaju žene. One su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju.
U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju, u većini slučajeva njihova je žrtva također žena. Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15% žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.
„Lani nam se zbog mobbinga obratilo 72% žena i 28% muškaraca. Najčešće nam se kao žrtve javljaju osobe sa srednjom stručnom spremom, potom s visokom, a najmanje sa završenom osnovnom školom. Očito, ti se ljudi boje da ne izgube radno mjesto. Svjesni su da je tržište rada u Hrvatskoj premalo i da su nekonkurentni zbog manjka naobrazbe, pa misle da je bolje šutjeti i trpjeti zlostavljanje“, kaže Apostolovski.
Premda se mobbing češće događa u privatnom sektoru, i državni je sektor itekako poprište zlostavljanja. Otpuštanje ‘politički nepodobnog‘ kadra i zapošljavanje često manje kompetentnog, ali stranački podobnog osoblja, dobro je poznata praksa.
Međutim, ono što Udrugu Mobbing posebno smeta je činjenica da se od 2006., kada je predstavljen Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, stvari nisu pomakle s mrtve točke.
Mobbing se kod nas, za sada, rješava trima zakonima: Zakonom o radu, Zakonom o obveznim odnosima u dijelu koji govori o povredi prava osobnosti, povredi časti i ugleda i pravu na duševni mir, kao i Zakonom o zaštiti zdravlja na radu prema kojem je poslodavac dužan voditi računa o stresu. [S.Ž.] Glas Slavonije…
