U četvrtak je u Saboru održano prvo čitanje Prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je predlagač naglasio kako je izrađen kako bi Hrvatska uskladila zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a, Istanbulskom konvencijom i Direktivom Vijeća Europe. Unatoč tome, Ženska mreža Hrvatske, Autonomna ženska kuća Zagreb i Lezbijska grupa Kontra priopćile su kako Zakon nije usklađen s Istanbulskom konvencijom.
Osim što sam Zakon ne slijedi Konvenciju i iz njega je izostavljeno imenovanje žena kao žrtava rodno uvjetovanog nasilja, definicija žrtava je preuska i ne obuhvaća žene koje su nasilje doživjele u izvanbračnim odnosima iz kojih nije poteklo malodobno dijete. Također su izostavljene žene žrtve partnerskog nasilja koje nisu živjele na istoj adresi s počiniteljima nasilja.
Kako se navodi u priopćenju, partnersko nasilje se ne događa samo u obitelji, a žene trebaju primiti odgovarajuću zaštitu od nasilja bez obzira na svoj bračni i obiteljski status, što im jamče i gore navedeni međunarodni dokumenti.
ŽMH, AŽKZ i LGK također navode kako je krajnje zabrinjavajuće da su pojedini zastupnici u raspravi o ovako nedostatnom Prijedlogu zakona još dodatno pokušati napasti i postojeću definiciju žrtava želeći uskratiti zaštitu od nasilja osobama koje žive u životnim partnerstvima.
Suprotno tvrdnjama predstavnika vlasti u Prijedlog zakona preuzete su i uvrštene samo one odredbe Istanbulske konvencije koje su istovremeno zadržane u Direktivi Vijeća Europe s kojom je Hrvatska obavezna uskladiti svoje zakonodavstvo.
Autonomna ženska kuća Zagreb poslala je cijeli niz prijedloga izmjena, koji se tiču zaštite žena žrtava nasilja i kojima bi se Prijedlog uskladio s Istanbulskom Konvencijom, ali predlagatelj ih nije prihvatio.
Također, Lezbijska grupa Kontra zatražila je usklađivanje Prijedloga zakona sa člankom 4. Konvencije, na način da se anti-diskriminacijski članak uvrsti u Prijedlog zakona.
“Međunarodne konvencije za zaštitu ljudskih prava nisu liste dobrih želja ili popisi za dućan s kojih država može birati koja prava će nam zaštititi, a koja ne ili koje žene su dostojne zaštite od nasilja, a koje nisu. “ navodi se u priopćenju.
Činjenica da predlagatelj namjerno propušta uskladiti prijedlog zakona s Istanbulskom konvencijom dovodi u sumnju stvarnu političku volju i obećanja vladajućih da će ova važna Konvencija za zaštitu žrtava nasilja u skorije vrijeme biti ratificirana.
Ženska mreža Hrvatske, Autonomna ženska kuća Zagreb i Lezbijska grupa Kontra zatražile su od nadležnih institucija hitnu ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, izmjenu naziva Prijedloga zakona na način da imenuje posebno žene kao žrtve rodno uvjetovanog nasilja, te potpuno usklađivanje Prijedloga zakona s Istanbulskom konvencijom, uključujući proširenje definicije žrtava tako da uključuje sve osobe u emotivnim i seksualnim sadašnjim ili bivšim vezama i uvođenje antidiskriminacijske odredbe u skladu s člankom 4. Istanbulske konvencije. Libela/prigorski…