Objavljeno

Predstavljen Medijski kodeks – vodič za izvještavanje o nasilju nad ženama

Foto: promo

Dana 8. ožujka, na Dan žena, u prostoru Novinarskog doma predstavljen je Medijski kodeks – vodič za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu. Dva tjedna ranije, rezultati istraživanja na kojemu se temelji tekst Kodeksa, predstavljeni su u hotelu Westin.

Govornice su bile Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, Irena Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Maja Mamula, koodrinatorica Ženske sobe, Zrinka Oreb, glasnogovornica Ministarstva pravosuđa, Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću MUP-a, Iva Anzulović, slobodna novinarka, te Anka Bilić Keserović, urednica i voditeljica na N1 televiziji. Raspravu je mentorirao novinar Domagoj Novokmet.

Predstavljanje je otvorila Višnja Ljubičić govorom o povijesti borbe za ženska prava – o prosvjedima tekstilnih radnica za bolje plaće i pravo glasa. Publici je skrenula pozornost na 51 karanfil koji je ukrašavao dvoranu, a koji predstavljaju 51 ženu koje su od 2013. do danas ubili sadašnji ili bivši partneri, pri čemu je podsjetila i na nekolicinu medijski najeksponiranijih primjera.

Temeljem uvida u postojeći način izvještavanja o nasilju prema ženama i femicidu, formulirane su neke od sljedećih smjernica za senzibilizirano izvještavanje:

  • promatrati nasilje prema ženama u kontekstu njegove rodne utemeljenosti;
  • istaknuti da je za nasilje prema ženi uvijek odgovoran nasilnik i ne sugerirati krivnju žrtve;
  • referirati se na zakonske odredbe i relevantnu statistiku nasilja prema ženama, rezultate istraživanja;
  • za komentar kontaktirati kompetentne sugovornike/ce koji/e imaju iskustva rada sa žrtvama ili se bave problematikom nasilja prema ženama;
  • ne služiti se pojmovima koji iskrivljuju značenje nasilja;
  • zaštititi identitet žrtve;
  • ne fokusirati se na izgled i ponašanje žrtve;
  • poštivati dostojanstvo žrtve i ne iznositi intimne detalje iz njezine prošlosti te ne opisivati krvave detalje femicida
  • ne koristiti senzacionalističke izraze…
Foto: promo

Irena Petrijevčanin Vuksanović je ukazala i na velik problem tabloidnosti koji proizlazi iz profita – tabloidnost je ono što prodaje novine, a rezultat je gubljenje novinarske profesionalnosti.

Maja Mamula je potom još jednom predstavila rezultate analize medijskog izvještavanja o femicidu. Svoje je izlaganje završila preporukama za poboljšanje izvještavanja koji uključuju izvještavanje o društvenom kontekstu u kojemu se zločin dogodio, iskazivanje poštovanja korištenjem odgovarajućeg rječnika i terminologije, izbjegavanje okrivljavanja žrtve kao i opravdavanja nasilnika, korištenje relevantnih izvora, te osiguravanje kornisnih informacija za žene koje su preživjele nasilje.

Iva Anzulović se fokusirala na važnost senzibilteta pri izvještavaju. Novinari trebaju znati s kime razgovaraju budući da ne postoji vremenski odmak kod tragedije. Novinarski je zadatak na neki način vratiti osjećaj kontrole žrtvi nasilja.

Konačno, Ljubičić je istaknula kako Kodeks nije pravni niti obvezujući dokument. U slučaju njegovog provođenja neće biti sankcija. On je simbol suradnje. Događanje je završilo potpisivanjem Kodeksa od strane predstavnica i predstavnika medija.

Poziv na potpisivanje Sporazuma o prihvaćanju smjernica Medijskog kodeksa otvoren je za sve medije. Oni koji ga žele potpisati mogu se obratiti instituciji Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Foto: HND, Facebook

Kodeks će uskoro biti dostupan i u digitalnom obliku.

Piše: Karmen Došen


Povezano