Objavljeno

Početnica zajedničkog djelovanja: Kako spojiti umjetnost, aktivizam i edukaciju o direktnoj demokraciji

Grupa Direktna demokracija u školi prošlog je petka predstavila program za 2015. godinu, s osvrtom na dosadašnji rast i razvoj projekta Kreativne strategije te naglaskom na modul projekta koji se provodi u ovoj godini – “Početnica”.

“Početnica” je dio je dugoročnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta “Kreativnih strategija” koji obuhvaća teorijska istraživanja, umjetničke produkcije i procese kritičke refleksije, kojeg je 2010. započela Andreja Kulunčić, baveći se pri tom nastankom, razvojem, značenjima i utjecajima kreativnih strategija, kako na pojedinca, tako i u široj društvenoj zajednici.

Sam je projekt organiziran po modulima od kojih svaki na sebi svojstven način pristupa temi pa se kroz praktični proces unutar svakog razvijaju različite metodologije i načini analize rezultata. Moduli su komplementarni, čineći cjelinu projekta, ali funkcioniraju i samostalno ili u kombinaciji s jednim ili nekoliko drugih modula projekta istovremeno. Prethodna su dva modula u sklopu projekta već predstavljeni 2011. pod nazivom “Javni prostori” i umjetničku produkciju “Otkloni svakodnevice” koja tematizira park Travno oko Mamutice; te “Zajednica” koja je predstavila primjer samoorganiziranja unutar neprivilegiranih dijelova Meksiko Citija.

Direktna demokracija kao fokus trećeg modula projekta Kreativne strategije

U okviru projekta, točnije trećeg modula „Kreativnih strategija” na suradnju su pozvani grupa Direktna demokracija u školi i Novi sindikat, te niz formalnih i neformalnih grupa poput BRID-a, Ženske Fronte, Fem Fronte, ZMAG-a i Prava na grad, a uz njih i niz drugih organizacija i pojedinaca koji su sudjelovali u stvaranju “Početnice zajedničkog djelovanja”.

Početnica je multimedijalna umjetničko-edukativna instalacija kolektivnog autorstva koja kreira prostorni i estetski okvir diskurzivnih događanja naglašeno aktivističke komponente. Istodobno, funkcionira i kao alat interakcije koji sadrži pojmovnik, kartu i arhiv dosadašnjih radničkih borbi i literaturu iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, Prava na grad, ekologije i angažirane umjetnosti.

Jedan od osnovnih ciljeva Početnice je doprijeti do pojedinaca i zajednica uglavnom zatvorenih za mogućnosti suradnje kroz prakse suvremene umjetnosti u svrhu poticanja kritičkog promišljanja političke i kulturne stvarnosti te poticanja na samoorganiziranje i produktivno djelovanje.

„Direktna demokracija u školi“ kao neformalna grupa osnovana je 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zbog potrebe za prikupljanjem i proučavanjem materijala o direktnoj  demokraciji i srodnim temama te širenjem njezine teorije i prakse, a kao primarni cilj ima obrazovanje šire javnosti o direktnoj demokraciji s posebnim naglaskom na mlade tj. srednjoškolsku populaciju.

Problematiziranjem današnje prevladavajuće predstavničke demokracije odnosno partitokracije i stavljanjem nje u odnos sa temeljnom definicijom demokracije (vladavina naroda) pa tako uvodeći i pojam direktne demokracije, grupa Direktna demokracija u školi otvara prostor preispitivanju aktualnih društveno-političkih pitanja šireg i užeg konteksta.

U tu svrhu, članovi „Direktne demokracije u školi“ do sada su održali brojna predavanja i radionice za srednjoškolske učenike širom Hrvatske te organizirali niz javnih tribina za građanstvo, te sa svojim prezentacijama sudjelovali u seminarima i treninzima za nastavnike osnovnih i srednjih škola, radnike i članove nevladinih organizacija.

Najveći izazov u približavanju materije polaznicima radionica pri tome se pokazao nedostatak predznanja o temi direktne demokracije. Taj je termin prije aktiviranja direktnodemokratskih inicijativa proizašlih iz plenuma Filozofskog fakulteta 2009. godine bio u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. Kako je istaknuto na prezentaciji, od velikog broja povijesnih primjera tijekom cijelog školovanja se ne obrađuje niti jedan s naglaskom na direktnodemokratske sustave organizacije; u medijima se poslovne prakse utemeljene na  direktnodemokratskim principima, bez obzira na njihovu brojnost i uspješnost, ne spominju; a većina onih koji su se i susreli s pojmom direktne demokracije imaju krajnje reducirani uvid u njegovo značenje, najčešće svedeno samo na temu referenduma.

Putem radionica sudionice i sudionici imaju tako priliku ne samo naučiti o direktnoj demokraciji već u praksi pokušati riješiti neki od kolektivnih grupnih problema po takvom principu.

Plan Početnice za 2015. godinu

Osnovne aktivnosti Početnice u 2015. godini uključiti će niz radionica (Zagreb, Čakovec, Slavonski Brod, Dubrovnik, Pula, Sinj) te predstavljanje projekta na idućem VoxFeminae festivalu u Zagrebu.

K tome, nastaviti će se raditi na web Početnici koja se konstantno gradi i ažurira putem digitalne karte koja okuplja kako podatke o različitim (samo)organiziranim grupama tako i korisne informacije o tome kako krenuti djelovati direktno demokratski, te organizrati grupu po direktno demokratskim načelima u svrhu lakšeg djelovanja.

Početnica u svom toolkitu već ima integrirani arhiv koji sadrži video materijal o područjima radničkih sukoba, samoorganiziranih zajednica i strategija djelovanja iz područja sindikalizma, i direktne demokracije, koji se u svim etapama puta namjeravaju dopunjavati i prilagođavati aktualnim potrebama korisnika a planira se i svojevrsni nastavak videa „Što je meni naša borba dala?“.

Više o Početnici možete naučiti na službenom siteu projekta; a o grupi Dirdem te sinergiji aktivizma i umjetnosti u intervjuu za Voxfeminae.net!

 

Piše: Marino Čajdo

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano