Izvještaj Grant Thorntona, koji se bazira na 5,404 ispitanika/ca, mapirao je društvene, kulturološke i institucionalne prepreke koje stoje na putu poslovnog napretka žena teizložio precizne podatke, ali i preporuke.
Prema izvještaju, tijekom posljednjeg desetljeća udio žena na visokim pozicijama neznatno je porastao, s 19% u 2004. na trenutnih 22% , dok je broj izvršnih odbora bez ijedne žene pao s 38% na 32%.
U Europskoj uniji 26% žena zaposleno je na visokim pozicijama, 9% više nego u 2004. godini. Španjolska, Francuska i Švedska ostvarile su najveći napredak, dok je Njemačka nazadovala sa 16% na 14%. Istočna Europa, s 35% žena na visokim pozicijama, prva je na ljestvici. Primjerice, u Rusiji je, zahvaljujući povijesnim i demografskim faktorima, u izvršnim odborima zastupljeno 40% žena. Naime, na 100 muškaraca dolazi 120 žena, a komunizam Sovjetskog Saveza je propagirajući društvenu jednakost, zastupao i rodnu jednakost te omogućio ženama ulazak u svijet rada.
Rusija, Gruzija, Poljska, Latvija, Estonija, Litva, Francuska, Armenija, Švedska i Južnoafrička Republika ostvarile su najbolje rezultate, dok „neslavnu“ listu čine Nigerija, Indonezija, Novi Zeland, Nizozemska, Bocvana, Argentina, Brazil, Indija, Njemačka i Japan.
Udio žena varira od sektora do sektora. Dok su žene prezastupljene u obrazovanju, zdravstvu i ugostiteljskim djelatnostima, podzastupljene su u tradicionalno muškim zanimanjima poput prometa, graditeljstva, rudarstva ili IT-a. Primjerice, u zdravstvu i edukaciji na visokim pozicijama je zaposleno 41% žena, a u graditeljstvu i svijetu nekretnina tek 18%.
Istraživanje je detektiralo četiri faktora koji onemogućavaju napredovanje žena: veći raspon roditeljskih i obiteljskih dužnosti od muškaraca, rodni stereotipi, različiti tipovi umrežavanja i gradnje karijere.
Gotovo tri četvrtine žena započelo je karijeru u trenutnoj kompaniji odmah nakon fakulteta i postepeno se penjalo po ljestvici, dok se 60% muškaraca zapošljava na visokim pozicijama. Najčešće upravljačko radno mjesto za žene je direktorica ljudskih resursa. Na toj poziciji je 29% žena, a na poziciji izvršnih direktorica samo 9% . Žene apliciraju na određeno radno mjesto samo kada u potpunosti zadovoljavaju tražene kriterije, dok se muškarci odlučuju na taj korak kada polovično zadovoljavaju uvjete.
Muški networking stil preferira neformalna druženja izvan radnog vremena, dok su žene, zbog nedostatka vremena prisiljene koristiti društvene mreže ili koristiti vrijeme ručka. Ženski izgled i rad podvrgnut je većoj kritici, a greške im se teže opraštaju.
Istraživači/ce Grant Thorntona smatraju da bi vlade trebale omogućiti podijeljeni roditeljski dopust, uvesti kvote za žene te izgraditi potrebnu infrastrukturu i urediti zakonodavstvo, primjerice zakone koji štite žene od diskriminacije.
Kada žene napreduju i posao napreduje. Kompanije se moraju svjesno i aktivno zalagati za napredovanje žena, redizajnirati liderske pozicije, odnosno učiniti ih fleksibilnijima kako bi žene mogle uskladiti posao s ostalim obvezama, te investirati u mentoriranje. Društvo u cjelini treba prestati stigmatizirati muškarce koji koriste roditeljski dopust te napustiti dvostruke standarde za liderice i lidere, kao i stari model vodstva. [J.J.]
