Predstavnice Autonomnog ženskog centra, Mreže žene protiv nasilja i Žena u crnom, okupile su se jučer na beogradskom Trgu Republike kako bi šutnjom, odjevene u crninu, podsjetile na žene žrtve obiteljskog i partnerskog nasilja te zahtijevale sistemski odgovor države.
Na prosvjedu se okupilo više od stotinu aktivista/kinja i podržavatelja/ica, koji/e su noseći transparente s natpisima poput ‘Žene imaju pravo na život bez nasilja’, ‘Reagujmo dok ne bude kasno’, ‘Strožije kazne za nasilnike’ i ‘Ni jedna žena manje, ni jedna mrtva više!’, ukazali/e na izražen problem femicida u Srbiji.
Imena žena ubijenih ove godine bila su također ispisana na transparentima, a aktivisti/kinje su ih čitali/e i na glas, jer žene nisu brojevi.
Violeta Đokić, 51 godina, Kruševac; Marija Pavlović, 32 godine, Mionica; Zufa Hajrizaj, 18 godina, Mirijevo; Slađana Smiljanić, 48 godina, Vlaška; Branka Marković, 49 godina, Bačko Gradište; Zorica Jovanović, 70 godina, Novi Sad; Janja Bijeljin, 29 godina, Lipnik; Dragana Jankov, 44 godina, Vlajkovac; Žaklina Kojić, 26 godina, Tabane; Milja Todorović, 85 godina, Izvor; Slavica Rakulj, 49 godina, Beograd; Slavica Jović, 50 godina, Vranje; Smiljana Isaković, 80 godina, Crna Bara; Nevenka Simonović, 69 godina, Jagodina; Jelena Bogosavljević, 27 godina, Lozovik; Gizela Traćik, 68 godina, Orom; Karolina Bajtai, 43 godine, Martonoš; Roza Šefer, 47 godina, Martonoš; Natalija Bajtai Šefer, 25 godina, Martonoš; Dragana Kuzmanović, 49 godina, Čačak; Danka Blažić, 35 godina, Beograd
Kako je novinarima/kama rekla predstavnica Autonomnog ženskog centra Tanja Ignjatović svake godine u Srbiji bude ubijeno na desetine žena. Naglasila je važnost primjene zakonske regulative te da su u barem 50% ubojstava žena učinjeni propusti institucija koje su mogle nešto učiniti, a nisu.
Kako kaže, posebno zabrinjava činjenica da nadležna tijela ne obraćaju pozornost upozorenja međunarodnih organizacija koje ozbiljno zahtijevaju promjenu zakona i podršku žrtvama.
“Nećemo uvek uspeti da sprečimo svako ubistvo, ali ako se ozbiljno odnosimo prema ljudskim životima i primenjujemo zakone i pravila koja postoje verujem da bi većina ovih žena bile žive, a i da bi sve druge žene koje trpe porodično nasilje bile spokojnije kada zatraže pomoć nadležnih institucija”, izjavila je Ignjatović.
Ona je dodala da se tek svaka deseta žena koja trpi nasilje obrati nekoj od nadležnih institucija.
“Postoje stvari koje bismo mogli da promenimo kao što su hitne mere zaštite koje upravo tražimo da se unesu u Zakon o policiji, kao što je krivično delo proganjanje koje nemamo…i čitav niz procesnih izmena koje omogućavaju da kada žrtva prijavi nasilje ne bude u većem riziku da bude ubijena ili zlostavljana”, navela je Ignjatović.
{gallery}stop_femicidu_bg{/gallery}
Foto: Žene sa interneta
Prosvjed je podržao i zaštitnik građana Saša Janković koji je istakao da su ministri pravde i unutrašnjih poslova održali sastanak na kojem je odlučeno da će se kaznena politika pooštriti, da će se uvesti krivično djelo proganjanja kao i obavezni psihosocijalni tretman nasilnika.
Janković je podsjetio da država potpisala Konveciju Vijeća Europe o provođenju borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te kao i Ignjatović istakao problem neprovođenja zakona i posebnih protokola radi sprečavanja nasilja nad ženama.
“Zbog toga nam ne ostaje ništa drugo nego da se kao građani pridružimo ovom skupu i da od državnih organa, a pre svega od izvršne vlasti, tražimo da efikasnije sprovode zakone i učine ih još boljim”, naveo je on.
