U Nepalu je izglasan zakon kojim se kriminalizira praksa izgona žena u posebne barake ili kolibe za vrijeme menstruacije. Svrha ovog običaja, poznatog kao chhaupadi, je zadržati “nečistoću” izvan kuće, a za vrijeme menstruacije žene ne smiju dirati hranu, muškarce, stoku ni religijske ikone. Iako ga je vrhovni sud zabranio još 2005. godine, običaj se zadržao u zapadnom dijelu Nepala, stoga je cilj novog zakona dodatno suzbiti ovu ponižavajuću i često opasnu praksu.
Naime, samo u proteklih nekoliko mjeseci za vrijeme chhaupadija preminule su dvije mlade djevojke: u srpnju je 19-godišnja Tulasi Shahi umrla nakon što ju je u kolibi ugrizla zmija, a u prosincu se 15-godišnja Roshani Tiruwa ugušila zbog slabe ventilacije u kolibi.
Novi zakon je donesen kako bi pridonio unaprjeđenju sigurnosti žena u Nepalu. Svatko tko prisilno provodi ovaj običaj biti će osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri mjeseca i morat će platiti novčanu kaznu u iznosu od 3 000 nepalskih rupija (oko 180 kuna).
Međutim, zakon se neće početi provoditi odmah. “Kako bi se lokalne vlasti informirale o zakonu, zabrana će se provoditi postepeno. Iduće godine organizirat ćemo kampanju s ciljem upoznavanja građana i vlasti s njegovim odredbama,” izjavio je Krishna Bhakta Pokharel, koji je vodio parlamentarnu sjednicu na kojoj je izrađen zakon.
Aktivisti su pozdravili zabranu, ali istovremeno naglašavaju potrebu za obrazovanjem kako bi se promijenilo ponašanje i stavovi.
Apsara Neupane, zamjenica načelnika općine Chandannath u zapadnom Nepalu, istaknula je da će promjena stavova biti pravi izazov. “Jako zakonodavstvo je važno, ali za reformu društvenih običaja potrebno je puno više vremena”, objasnila je.
Tom Palakudiyil iz organizacije WaterAid smatra da novi zakon predstavlja pozitivan korak i pokazuje posvećenost suzbijanju ove drevne prakse koja ima štetan utjecaj na živote djevojaka i žena.
“Međutim,” dodao je, “njeno kriminaliziranje samo po sebi neće biti dovoljno da spriječi izgon žena i djevojaka iz kuće za vrijeme menstruacije. Ta tradicija duboko je ukorijenjena u mnogim zajednicama, stoga moramo usmjeriti pažnju na glavni uzrok problema kako bismo ostvarili održive promjene.”
Kao prioritete naveo je pristup čistoj vodi i sanitarijama kako bi žene imale privatnost i dostojanstvo za vrijeme menstruacije.
Drugi aktivisti upozorili su da vlast mora biti odlučna u provedbi zakona, s kojom će započeti u kolovozu 2018.
“Zajednice i aktivisti za prava žena moraju pratiti situaciju i prijaviti svaki slučaj chhauppadija, jer samo tako će vlada biti primorana da ga provodi,” izjavila je Renu Rajbhandari, voditeljica platforme National Alliance for Women’s Human Rights Defenders. The Guardian…
