Da bi Hrvatska mogla ostati bez ukupno 6,881 milijardi eura iz Operativnog programa Europske unije Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., upozorio je u srijedu Novi list. Naime, preduvjet za povlaćenje novca iz ovog programa usvajanje je Nacionalnog plana borbe protiv diskriminacije, kojeg Hrvatska do 31. prosinca 2016. nije usvojila. Što više dokument na kojem se radilo više od dvije godine stopiran je te je odlučeno da se radi novi Nacionalni plan.
Europska komisija novac iz Operativnog programa za sada nije blokirala, no Vlada će do ljeta morati dostaviti izvještaj o ispunjenim preduvjetima te će o tome ovisiti daljni koraci. S obzirom da je rad na stopiranom planu trajao i više od dvije godine upitno je možemo li očekivati pravovremeno donošenje nužnog dokumenta.
Ipak, podpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier zadužen za ljudska prava komentira za N1 da je “tijelo državne uprave koje priprema Nacionalni program za borbu protiv diskriminacije Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a bit će pripremljen do kraja semestra i u tom smislu nikakva sredstva europske unije neće se izgubiti”.
Ministarstvo vanjskih poslova pojašnjava da je Ured u procesu odabira predstavnika u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine koja će unaprijediti postojeći nacrt Nacionalnog plana čije je donošenje planirano u prvoj polovici 2017. godine.
Potrebu za unaprijeđenjem ne prepoznaje zamjenica pučke pravobranieljice Tena Šimonović Einwalter koja dokument smatra dovoljno kvalitetnim te navodi da je u njegovu izradu bilo uloženo “puno rada i truda i stručne ekspertize“ članova njihovog ureda, ali i predstavnika brojnih ministarstava i organizacija civilnog društva, te ističe kako je dokument Hrvatskoj potreban.
“To su mjere kojima se zapravo društvo unapređuje i diskriminacija prevenira i suzbija bez da nužno morate boriti se na sudu nakon što ste vi konkretno bili diskriminirani primjerice u okviru radnog odnosa.”
Nepostojanje Nacionalnog plana štetnim smatra i oporba. “Smetaju li nekome u Vladi pitanja rodne ravnopravnosti, pitanja reproduktivnog zdravlja žena, pitanja sloboda i prava seksualne orijentacije, pitanja zaštita nacionalnih manjina, pitanja zaštite i prava ranjivih skupina i istospolnih zajednica”, upitao je Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a.
HDZ-ov zastupnik, Hrastovac Hrvoje Zekanović na to odgovara:
“Ono što ste vi ostavili u nasljeđe ovoj Vladi, to će se promijeniti, to će se uskladiti, uskladiti će se i po novim odredbama i prema novim rokovima koji su zadani, s tim da ono što vas najviše boli, a to je što ove brojne udruge, a znate koje su, mogu ih nabrojati kasnije, koji su sudjelovali u izradi strategije u vaše vrijeme, vjerojatno, a ja se nadam i neće sudjelovati u izradi ove nove strategije”.
U izradi strategije sudjelovali su, između ostalih, Hrvatski pravni centar i Centar za mirovne studije, a one su kao i brojne druge organizacije civilnog društva trn u oku novim konzervativnim silama hrvatskog društva koje na razaranju civilnog društva rade već od vlade Tomislava Kramarka, a na čemu se nastavlja raditi i u okviru vlade Andreja Plankovića.
Konzervativne udruge poput U ime obitelji, Grozda, Vigilare upravo su bile najveći kritičari postojećeg dokumenta. Smatraju da se nepotrebno kreiraju ranjive skupine poput LGBT-a, smeta im interkulturalizam kao vrednota i pojam rodne jednakosti, dostupnost kontracepcije i pobačaja. „Navedeni dokumenti donose neke ideološki motivirane mjere koje državna tijela trebaju provoditi za suzbijanje diskriminacije, čime su u opasnost dovedene građanske slobode. Primjerice, u mjeri 1. 4. stoji da treba “osigurati i očuvati dostupnost svih zakonima reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj”, kao i da treba “provesti analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije” (mjera 2. 3.), čime se de facto otvara prostor za cenzuru “nepoželjnog sadržaja”.”, piše narod.hr.
Da je vlada Andreja Plenkovića bliska njihovim stavovima pokazao je i izbor Grozdovca Ladislava Ilčića za Stierovog savjetnika, no čini se da ipak ne bi trebao biti u novoj radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana, ministarstvo vanjskih poslova će za to imenovati karijernog diplomata. [Ž.V.]
