Manje od pet posto očeva odlučuje umjesto žena otići na roditeljski dopust ili s njima podijeliti vrijeme koje će oboje provesti s njihovom djecom. I dalje sav teret natalitetne politike u Hrvatskoj pada na – majke.
Marica, Rajna i Šime. Ova djeca se ne mogu požaliti na skrb koju im proteklih deset mjeseci pruža njihov otac Leo Vukelić. Nakon što je Šime navršio tri godine, njegova je supruga uspjela pronaći posao, a time je dogovor pao da Leo na poslu uzme roditeljski dopust ne bi li mali Šime imao partnera u igranju društvenih igara ili nekoga tko bi s njim provodio kvalitetno vrijeme van kuće.
„Iako sam puno surađivao pri odgoju prvo dvoje djece, sad tek vidim da ženama zaista nije lako. Iskreno – atmosfera u kući je bolja nego prije“, rekao je Leo, dodavši da je ipak vrlo teško živjeti od 1600 kuna mjesečno koliko iznosi porodiljna naknada. Broj muškaraca koji koriste roditeljske dopuste manji je od pet posto.
„Kod zapošljavanja samo se žene pita imaju li djecu ili ih namjeravaju rađati. Roditeljstvo muškarcima ne predstavlja nikakvu zapreku u zapošljavanju i napredovanju jer svi očekuju da će žene nositi većinu tereta u skrbi o djeci i zadovoljavanju njihovih potreba“, izjavila je čelnica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka.
Trudna si? Otkaz!
Mnoge su majke bile izložene raznim neugodnostima upravo zbog njihove trudnoće. Anita je pet godina pokušavala začeti dijete, a kad je napokon uspjela, njezin joj je poslodavac brzo ugasio veselje. Nakon tri godine rada u tvrtki i dva napredovanja, njezin je jedini grijeh bila trudnoća zbog koje je dobila otkaz.
„Za poboljšanje položaja žena je dovoljno samo malo ljudskosti, a toga danas nema. Što vrijedi i da žena bude zaštićena na roditeljskom dopustu kad joj poslodavac 15 dana nakon isteka roka može dati otkaz bez ikakvog objašnjenja?“, kazala je Anita.
„Odsustvo s posla za vrijeme korištenja dopusta ne bi smjelo utjecati na ženin profesionalan život. Vodstvo kompanije mora na to računati, pogotovo u sektorima koji su pretežito ženski“, istaknula je Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Upravo je Novaković jedna od rijetkih koja javno progovara o poticanju očeva da uzimaju roditeljske dopuste.
Željko Miholić ponosni je otac dvaju sinova i dvije djevojčice. Zbog povoljnije financijske situacije, odlučio je olakšati supruzi i kod trećeg djeteta uzeti roditeljski dopust. Govoreći o educiranosti muškaraca o njihovim pravima, Željko je spomenuo da je velik broj ljudi i dalje neiformiran. S tim se složio i Leo.
„Kad sam razgovarao s prijateljima koji su i sami očevi, većina njih se začudila da uopće imaju tu mogućnost“, rekao je.
Muškarac je i dalje glava kuće
„Istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazala su da rodiljnu i roditeljsku potporu u pravilu koristi onaj član obitelji čija su primanja manja, kako se ne bi ugrozila financijska snaga obitelji. S obzirom da veći broj žena radi u sektorima s manjim primanjima, to je razlog njihovog preuzimanja brige za djecu“, rekla je Novaković. Isto su objašnjenje naveli Leo i Željko glede sramotnog postotka očeva koji uzimaju roditeljske dopuste.
S druge strane, obojica su se složili da im je ono bilo neprocjenjivo iskustvo te da su se zbližili s djecom. „Dijete je u određenim trenucima fizički vezano uz majku. Zaista se nekada osjeti da mu nedostaje mama, ali je činjenica da očevi na dopustima mogu kvalitetnije sudjelovati u odgoju djece, biti zaista prisutni kad je to potrebno. Za sebe imam osjećaj da sada sam bolji tata“, kazao je Leo.
Muškost je i dalje ispred vlastite djece
Premda se Leo nije susreo s nerazumijevanjem okoline, Željko se nije mogao pohvaliti takvim pozitivnim iskustvom.
„Kad bih sa ženom otišao u posjet kod njenih u Hercegovinu, svi su me gledali kao da sam crni vrag. Što će jedan muškarac raditi doma i brinuti se za djecu. Kao da im rušim muškost!“, kroz smijeh se prisjetio Željko. „Problem je naš svjetonazor koji je i dalje većinski partijarhalan“, nadovezao se Leo.
Unatoč kritikama iz okoline, Leo i Željko ne odstupaju od njihovih načela da su žene i muškarci ravnopravni i da takvi trebaju biti. Čini se da će biti potrebne korjenite promjene unutar cjelokupnog sustava da bi dio hrvatskih građana izašao iz okova tradicije. S druge strane – možda nas spase upravo oni kojih se najviše bojimo – useljenici.
Nema muda, ali ima MOUDA
Budući da se Hrvatska već dugi niz godina bori s negativnom stopom nataliteta, ali i mnogobrojnim iseljavanjem mlađeg dijela stanovništva, HDZ je najavio osnivanje Ministarstva obitelji, useljeništva i demografske obnove koje bi trebalo brinuti upravo o pronatalitetnoj politici. Njihova je odluka vrlo brzo naišla na zid kod javnosti.
„Držim nepotrebnim i posve retrogradnim osnivati zasebno ministarstvo koje će se baviti demografijom. Posve je jasno da se unutar postojećih ministarstava sve moglo odraditi kako treba davno prije. Ljudi se već sprdaju sa samom idejom i najavom pa se pitaju hoće li ministarstvo poticati spolne odnose kako bi se povećala mogućnost začeća i rađanja djece.
Država i društvo sav teret natalitetne politike svaljuju na ženu i prirodno je da one vrlo promišljeno odustaju od većeg broja djece, ako se uopće na rađanje odlučuju“, komentirala je Sarnavka.
Članak je izvorno objavljen u časopisu Global, br. 13 (siječanj 2016), a nastao je u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, kojeg financira EU.
