Sa sjednice održane u četvrtak vlada je u saborsku procedure poslala 15 zakona u kojima su sadržane izmjene za cjelovitu poreznu reformu, koja bi na snagu trebala stupiti s prvim danom 2017. godine, a predstavlja prvu i ključnu mjeru za unaprijeđenje gospodarske situacije, kaže premijer Andrej Plenković, prenosi Večernji.
Porezna reforma već je danas na dnevnom redu sabora, no kako piše HINA, zastupnik Silavno Hrelja zatražio je stanku u ime Kluba HNS-a i HSU-a zbog loše komunikacije prema umirovljenicima vezanima uz promjene poreza na dohodak.
Kao najvažnije promjena ističe se smanjenje opće porezne stope s 20 na 18%, a za male, i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12%. Ovim izmjenama poreza na dohodak za 1,8 milijuna građana pada porezno opterećenje, navode u vladi, dok je ostatku utješna nagrada redefiniranje sniženih stopa na isporuku električne energije i odvoz otpada.
Odgovarajući na pitanje kako zaštititi radnike/ce da ove porezne olakšice poslodavci ne shvate kao potporu njima, ministar Zdravko Marić je kazao kako postoji članak 92, stavak 4, Zakona o radu koji propisuje da je naknada za rad zapravo bruto plaća.
“Postoji mogućnost da poslodavac radniku ponudi novi ugovor o radu s manjom bruto plaćom i tomu država ne može doskočiti. Ne postoji neki jači mehanizam za zaštitu radnika, osim da mi kao Vlada pošaljemo jači apel poslodavcima da oni ovom reformom zaista dobro prolaze”, dodao je.
Najavljivano smanjenje opće stope PDV-a na 24% „u ovoj fazi“ neće se dogoditi, no isto tako barem neće doći niti do povećanja minimalne stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige.
Unatoč zadržavanju trenutne stope PDV-a, izdavači nisu zadovoljni, jer je ono za što se zalažu povratak nulte stope oporezivanja. „Kada nam je svojedobno ukinuta nulta stopa, došlo je do velikog pada prodaje. Ljudi nemaju za kruh, a kamoli za knjige“, ističe Franjo Beser, predsjednik Udruge grafičara i nakladnika pri HUP-u. Dodaje da će se to odraziti i na obrazovanje jer njega nema bez knjiga. Stoga se zalažu za povratak nulte stope barem u njihovu segmentu poslovanja.
Zadržavanje minimalne stope PDV-a na navedene proizvode te snižavanje one na isporuku električne energije i odvoz otpada, pozdravili su sindikalni čelnici, koji na razgovorime o ‘cjelovitoj reformi’ nisu pozvani, no ističu da je nužno i povećati minimalne i druge plaće kako bi kroz povećanu potrošnju i potražnju došlo do potrebe za novim radnim mjestima.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever drži da bi refroma postigla efekt reforme ako bi se vratila stopa od 12%, a na visoke dohotke uvela još jedna stopa viša od 36%, pa bi Hrvatska imala četiri porezne stope i na taj način slijedila preporuke UNCTAD-a i Međunarodne organizacije rada da progresivne stope smanjuju nejednakost u društvu.
Predloženim poreznim izmjenama radi se upravo suprotno, jer će oni s najvišim primanjima dobiti još više, a oni s manjim primanjima ništa ili gotovo ništa, upozorio je Sever.
Naime, zaposlenima s plaćama nižima od prosječnih izmjene poreza praktički ništa ne znače, jer ga i tako ne plaćaju, no „ukinuta je najniža stopa od 12%, čime je otvoren prostor da neka buduća (ili ova?) još neoliberalnija vlada snizi neoporezivu osnovicu pa da pokopa i ovo malo nade u preživljavanje svih onih Konzumovih blagajnica i ostalih koji nastoje mjesec pregrmjeti s onom sićom kojom im plaćaju rad, tumači Goran Borković za forum.tm.
Onima pak s prosječnom plaćom i dvoje djece, budžet bi se mogao povećati čak za 66 kuna, no zato će oni s najvišim primanjima, zbog ukidanja najviše porezne stope od 40% i snižavanja na 36%, na bankovnom računu svaki mjesec vidjeti još dvije tisuće kuna.
Ono što zabrinjava ukidanje je honorarnog statusa, odnosno izjednačavanje autorskog ugovora s ugovorom o djelu, zbog čega će honorarci ubuduće morati plaćati mirovinske i zdravstvene doprinose kao da su stalno zaposleni.
Tako će primjerice, novinar/ka ili književnik/ca koji živi od autorskog honorara na tisuću kuna bruto prihoda, umjesto dosadašnjih 825 kuna neto isplate, dobit će 778,80 kuna, dakle 46,20 kuna manje.
No, uvođenjem doprinosa na umjetničke i autorske honorare počet će osobama kojima je to jedini prihod teći i staž, koji su dosad najčešće ostvarivali putem profesionalnih udruga. Tako bi za svaku zarađenu prosječnu bruto plaću (oko 7700 kuna) dobivali po mjesec dana staža. Primjerice, osoba koja je kroz godinu zaradila 84.000 kuna bruto (bez obzira na to je li ih zaradila jednokratno ili kroz više honorara) stekla bi oko 11 mjeseci staža.
Poticajnoj atmosferi za ostanak mladih u Hrvatskoj pogodovat će i ukidanje porezne olakšice na kupnju prvog stana, no oni koji ne kupuju prvu nekretninu proći će jeftinije, isto tako cijena prosječnih automobila, povećat će se putem trošarina za 5000 kuna, dok će se cijena luksuznih automobila sniziti.
Oporba je osudila vladin prijedlog reforme od koje će profitirati najbogatiji, za razliku od srednjeg sloja i umirovljenika. Problematičnom smatraju i povećanje oporezivanja u turizmu i ugostiteljstvu, jer bi takvo opterećenje jednog od najjačih gospodarskih sektora moglo zaustaviti njegov rast, kao i uzrokovati pad zapošljavanja i zaustavljanje rasta plaća, a smanjit će se i konkurentnost hrvatskog turizma. [Ž.V.]
