Objavljeno

Kina: Feminističke akcije protiv rodne nejednakosti

Posljednjih nekoliko godina akcije kineskih aktivistkinja na tragu umjetničkih performansa, podižu svijest o izazovima s kojima se suočavaju žene u Kini. Okupacijom muških zahoda ukazale su tako na manjak ženskih, brijanjem glava na činjenicu da fakulteti postavljaju više zahtjeve prilikom upisa kandidatkinja, polijevanjem vjenčanica crvenom bojom na obiteljsko nasilje, te prosvjedujući u toplesu pozivale na rodnu ravnopravnost.

Iako u Kini nema puno feministkinja/a, feminizam nije ništa novo niti uvezeno. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, autorice poput Qiu Jin progovarale su protiv podvezivanja stopala i zagovarale obrazovanje djevojčica, Lin Zongsu je tražila žensko pravo glasa, a anarho-feministkinja He-Yin Zhen tematizirala je rad i seksualnost u teorijski kompleksnim radovima koji su i danas relevantni. Nije bila previše impresionirana ‘progresivnim Zapadom’ kritizirajući “ludost” žena koje po vjenčanju uzimaju suprugovo prezime.

Žene su odigrale važnu ulogu i u pobjedi komunizma u Kini, a u prvim godinama Narodne Republike ženska prava su značajno unaprijeđena, međutim dok današnje aktivistkinje inspiraciju vuku iz djelovanja ranijih generacija feministkinja, rodna diskriminacija u Kini na očigled se pogoršava.

Od početka ekonomskih reformi ženske su plaće smanjene u odnosu na one njihovih kolega, a pravo na bračnu imovinu reducirano im je zakonskim promjenama 2011. godine. Postotak žena u radnoj snazi je visok, nešto veći do 70%, ali udio žena zaposlenih u urbanim središtima pao je sa 77%, koliki je bio prije dva desetljeća, na jedva 61%. Također, većina imovine je u muškim rukama, a na seoskim područjima manje od petine ugovora o korištenju zemljišta uključuje ime supruge.

Postotak žena u partijskom glavnom komitetu, koji broji 200 članova, pao je ispod 5%, što je manje nego za vrijeme Mao Zedonga.

„U prošlosti, žene su imale jak i neovisan imidž. Danas se na televiziji prikazuju samo žene s velikim grudima kako obavljaju kućanske poslove… Pojavile su se i uvrede o ‘sponzorušama’. Kroz sve medije, provlači se loša slika žena i njihova se postignuća nikada ne prikazuju“, izjavila je aktivistkinja Da Tu i ustvrdila kako se feministkinje otpisuju kao mrziteljice muškaraca.

U slučaju diskriminacije ili zlostavljanja, žene često ne znaju kome se obratiti. Svjesne su da nešto nije u redu, ali ne mogu jasno definirati problem niti njegov uzrok, kaže aktivistkinja Xiao Men.

Međutim, u osvještavanju svakako mogu pomoći akcije poput one Xiao Meili, koja je propješačila 2 tisuće kilometara, od Pekinga do Guangzhoua, kako bi obilazeći sela i govoreći o ženskim pravima podigla svijest o seksualnom zlostavljanju. [M.B.] TheGuardian


Povezano