Kada je 12-godišnja natjecateljica brazilskog juniorskog MasterChefa postala meta seksualno eksplicitnog tekstualnog sadržaja na Twitteru, žene i djevojke reagirale su tako što su na društvenim mrežama podijelile svoje prvo iskustvo seksualnog zlostavljanja i napada. Hashtag #MeuPrimeiroAssedio (moje prvo iskustvo zlostavljanja) korišten je više od 82,000 puta na Twitteru tijekom pet dana.
Nevladina organizacija Think Olga, posvećena osnaživanju žena putem informiranja, bila je jedna od onih koje su stajale iza kampanje. Ono što je pokrenuto 2013. godine kao blog, razvilo se u društveni fenomen zadužen za vođenje debata u mainstream medijima i društvu na temu iskustava žena.
Aktivistkinje se tako nastoje uhvatiti u koštac s mizoginijom koja prevladava u brazilskom društvu. Ističu činjenicu da je abortus i dalje kriminaliziran s izuzetkom slučajeva silovanja te anencefalije fetusa, kao i činjenicu da su u listopadu zakonodavci/ke prijevremeno odobrili/e zakon kojim se ograničava pristup piluli za dan poslije za žrtve silovanja. S druge strane, tema nacionalnog ispita u obliku eseja za srednje škole u kojem se od učenika/ca tražilo da pišu o učestalosti pojave nasilja nad ženama u brazilskom društvu izazvala je podjednake napade kako od strane desničarskih kršćanskih zakonodavaca/ki tako i od akademika i studenata/ica. Ista je proglašena kontroverznom, ljevičarskom i feminističkom.
Tek 397 od ukupno 5,565 brazilskih općina imaju specijalizirane policijske postaje za žene žrtve nasilja, dok se ostale žene moraju obraćati za pomoć policajcima koji su često nepripremljeni za adekvatno rješavanje takvih slučajeva. Tome u prilog ide i činjenica da ni okrivljivanje žrtve nije rijetkost pa se tako na službenoj web stranici policije može pronaći preventivna mjera protiv napada u obliku preporuke ženama da ne hodaju same loše osvijetljenim ulicama.
Osnivačica organizacije Think Olga Juliana de Faria, novinarka iz São Paula ujedno je i pokretačica #ChegaDeFiuFiu (‘zaustavimo zviždanja’), još jedne akcije u cilju podizanja svijesti javnosti o uličnom zlostavljanju.
Prema rezultatima online istraživanja koje je ta organizacija provela na uzorku od 8,000 žena i djevojčica, čak 98% ispitanica pretrpjelo je neki oblik zlostavljanja, 90% ispitanica se zbog straha od zlostavljanja preodjenulo pred izlazak iz kuće, a 81% ih je zbog istog razloga odustalo od izlaska ili obavljanja neke aktivnosti.
Kao odgovor na rezultate istraživanja Think Olga je pokrenula online kampanju u cilju edukacije muškaraca i žena na temu uličnog zlostavljanja te njegovog utjecaja na svakodnevne živote žena. De Faria ističe kako je iznimno važno da ljudi shvate da zviždanje ženama na ulicama nije kompliment već manifestacija daleko kompleksnijeg problema ukorijenjenog u društvu.
Iako je posljedično primila višestruke prijetnje, to ju nije zaustavilo pa sada Chega De Fiu Fiu akcija na društvenim mrežama, sadrži i tzv. mapu zlostavljanja gdje žene mogu dodati lokacije na kojima se zlostavljanje dogodilo.
No djelatnost organizacije nadilazi pitanja seksualnog zlostavljanja. Ta NVO također apelira na problem reprezentacije žena u akademskim i znanstvenim poljima promoviranjem stručnjakinja. Kampanja pod nazivom Intervjuiraj ženu pokrenuta je nakon što je De Faria naišla na podatke objavljene u The New York Timesu koji govore o nedostatku citiranja žena u medijima.
Vamos Juntas (Idemo zajedno) još je jedna grupa u cilju borbe protiv opresije žena u Brazilu. Facebook stranicu kreirala je Babi Souza, novinarka i deklarirana feministkinja iz Porto Alegrea.
Vamos Juntas je lansirao mobilnu aplikaciju pomoću koje žene mogu označiti loše osvijetljene ulice, mjesta opasna za kretanje te područja na kojima se dogodilo zlostavljane. Pomoću tih informacija, aplikacija sugerira sigurnije rute.
Postoji razlog zašto žene koriste internet i društvene mreže u cilju borbe za svoja prava u Brazilu, kaže Ana Lucia Keunecke, pravna i poslovna direktorica nevladine organizacije Artemis koja se već 10 godina bori za iskorjenjivanja nasilja nad ženama. Izgleda da brazilske vlasti i institucije nisu svjesne sporazuma koje su potpisali, a u kojima se jasno zagovara rodna ravnopravnost.
Internet stoga djeluje tamo gdje oni zakazuju, a da su uspješne govori činjenica da se samo u ovoj godini 63,090 žena pozivom obratilo brazilskom savjetovalištu za žrtve obiteljskog nasilja, što je za čak 40% veća brojka od prošlogodišnje. Kampanje na društvenim mrežama pokazale su se stoga jakim saveznicima u rješavanju problema s kojima se žene u brazilskom društvu susreću. [M.B.] The Guardian…
