Nekolicina žena u Japanu pokrenula je tužbu protiv zakona koji žene obvezuje da nakon vjenačanja preuzmu partnerovo prezime. Za Kaori Oguni to je značilo i svojevrsno gubljenje dijela identiteta, a svoje nezadovoljstvo ovim društvenim pritiskom izrazila tužbom protiv japanske vlade.
Ona i još četiri žene tvrde da takav zakon krši ljudska prava te traže kompromis i izmjenu zakona.
„Gubeći djevojačko prezime automatski se gubi dio identiteta, kao da jedan dio osobe jednostavno nestane“. Kyoko Tsukamoto, još jedna tužiteljica koja vraća svoje djevojačko prezime jasno se izjašnjava: „Rođena sam s prezimenom Tsukamoto, i kao Tsukamoto želim umrijeti.“
Mogućnost promjene naišla je na mnoge prepreke, većinom od strane konzervativaca koji tvrde kako bi dopuštanje izmjene zakona moglo uzrokovati narušavanje obiteljskog sklada te prijetnju društvenoj stabilnosti.
Zakon iz 1896. godine nalaže kako jedan od supružnika mora uzeti prezime onog drugog kako bi brak bio legalan. Iako nigdje nije navedeno koji od supružnika mora ispoštovati zakon, u 96% slučajeva to su žene.
Mnogi stoga smatraju da je krajnje vrijeme za promjene. „Ako je promjena prezimena tako jednostavna, zašto muškarci to ne čine?“, kaže Oguni te dodaje da sustav na ovaj način zapravo poručuje ‘ako se ne želiš prilagoditi, ne trebaš se niti udati’, ne pokazujući nikakvu spremnost na kompromis.
Mnogi parovi odlučuju živjeti u izvanbračnim zajednicama kako bi svatko mogao zadržati vlastito prezime, no pravne komplikacije nastaju kod roditeljskog/skrbničkog i nasljednog prava. U dva ovakva slučaja sud je presudio protiv žena.
