Objavljeno

Hrvatskoj treba sveobuhvatna strategija medijskog obrazovanja

Ilustracija: Rawpixel

Media Pluralism Monitor (MPM) je alat za praćenje medijskog pluralizma koji je razvio Centar za medijski pluralizam i medije (CMPF) iz Firence, a koji procjenjuje stanje medijskih ekosustava u Europi s naglaskom na prijetnje medijskom pluralizmu i slobodi medija u državama članicama Europske unije (27) i zemljama kandidatkinjama (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).

Krajem prošlog tjedna objavljeno je novo, šesto po redu izdanje MPM-a, koje donosi uvid u stanje medija 2022. godine. MPM uzima u obzir pravne, političke i ekonomske varijable koje su relevantne za analizu razine pluralizma medijskih sustava u demokratskom društvu. Rezultati, odnosno procjene rizika kategoriziraju se u niske (0 – 33%), srednje (34–66%) i visoke (67–100%). Područja koja se promatraju su, primjerice, zaštita prava na pristup informacijama, neovisnost tijela nadležnih za medije, razina profesionalnih standarda i zaštita novinara/ki, urednička neovisnost i neovisnost javnih medija, transparentnost vlasničke strukture, medijska pismenost, reprezentacija manjina, suzbijanje dezinformacija i govora mržnje, itd.

Kao neki od najvećih izazova u prethodnom razdoblju identificirani su sljedeći: umjetna inteligencija i automatizacija vijesti; razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija; veći zahtjevi za reprezentacijom, raznolikošću i uključivošću u medijskom izvještavanju; utjecaj velikih online platformi (npr. društvenih mreža) na ponašanje publike i na poslovne modele; i slabljenje tradicionalnih poslovnih modela zasnovanih na oglašavanju.

Ove godine, u svrhu transparentnosti samog alata, po prvi put je uveden opći poredak analiziranih zemalja: one s najnižom prosječnom ocjenom rizika su Njemačka (20%), Švedska (28%), Danska (32%) i Nizozemska (33%), dok je najveći rizik za pluralizam i slobodu medija u Turskoj (82%), Albaniji (70%), Poljskoj (67%) te Mađarskoj i Bugarskoj (66%).

Izvješće za Hrvatsku pripremili su Paško Bilić i Monika Valečić, a Hrvatska je ostvarila srednju ocjenu rizika u sva četiri analizirana područja: temeljna zaštita (47%), tržišni pluralizam (66%), politička neovisnost (57%) i socijalna uključivost (59%).

U području temeljne zaštite, visok rizik predstavlja novinarska struka, njezini standardi i zaštita. Jedan od gorućih problema je učestalost strateških, tzv. SLAPP tužbi, kojima je cilj zastrašivanje medija i poticanje (auto)cenzure. Prema podacima HND-a, u ožujku 2022. u Hrvatskoj je bilo u tijeku 945 parničnih postupaka protiv novinara/ki, redakcija ili nakladnika za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. Po broju SLAPP tužbi Hrvatska se nalazi pri vrhu europske ljestvice, na što je reagiralo čak i Ministarstvo kulture i medija, koje je sredinom 2021. osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi te pokrenulo edukativne radionice za suce i novinare.

Novinari i novinarke redovito doživljavaju prijetnje, osobito na društvenim mrežama, a uvrede i mizoginija su uobičajena pojava. Općenito na internetu u Hrvatskoj ima puno govora mržnje i dezinformacija.

U području političke neovisnosti (57%), visokorizični indikatori su politička neovisnost medija i urednička autonomija. Politička ovisnost vidljiva je u svim vrstama medija, posebice u regionalnim i lokalnim medijima koji često ovise o subvencijama lokalne vlasti.

U području tržišnog pluralizma, vidljivo je da tržišna regulacija nije dovoljno transparentna ili praktična, a zakonski okvir medijske koncentracije (koja označava trend smanjenja raznolikosti na medijskom tržištu i nedostatak konkurencije) je nedostatan i zastario. Iako Agencija za elektroničke medije vodi registar pružatelja elektroničkih publikacija, a Zakon o elektroničkim medijima propisuje mogućnost pristupa informaciji o vlasničkoj strukturi medija, a sve u svrhu transparentnosti, u praksi se događa da stvarni vlasnici ponekad ostanu skriveni iza pravnih osoba, što je posebno slučaj kod desno orijentiranih digitalnih medija.

U području socijalne uključenosti dva pokazatelja povezana su s visokim rizikom: zastupljenost manjina u medijima i medijska pismenost. Ne postoji nacionalna i obuhvatna strategija vezana uz medijsku pismenost opće populacije. Iako se spominje u pojedinim strateškim dokumentima (npr. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije; Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji; Zakon o elektroničkim medijima), nema jasne politike medijskog obrazovanja. Tema medijske pismenosti zastupljena je u neformalnom obrazovanju, ali samo do određene mjere, i to uglavnom u Zagrebu.

Hrvatski suradnici/e MPM-a donose i preporuke kako unaprijediti medijske slobode i pluralizam u Hrvatskoj u četiri analizirana područja:

Temeljna zaštita

  • Dekriminalizirati optužbe za klevetu i izmijeniti Kazneni zakon.
  • Unaprijediti uvjete rada u novinarstvu, posebice u polju socijalne i zdravstvene zaštite slobodnih novinara/ki.

Tržišni pluralizam

  • Vijeće za elektroničke medije i Hrvatska gospodarska komora trebaju unaprijediti svoje strategije prikupljanja podataka kako bi se omogućili kvalitetniji uvidi i regulacija digitalnog gospodarstva.
  • Uvesti zasebno praćenje prihoda online platformi, digitalnih medija i digitalnih izdanja tradicionalnih medija.
  • Voditi podatke o broju zaposlenih i nezaposlenih novinara/ki u zemlji s ciljem učinkovitije regulacije i praćenja održivosti medija i zaštite prava novinara/ki.

Politička neovisnost

  • Implementirati mehanizam za praćenje učinkovitosti medijskih statuta.
  • Izmijeniti postupak imenovanja na rukovodeće pozicije u Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji. Glavni ravnatelj/ica i Upravni odbor trebali bi biti izabrani dvotrećinskom većinom u Saboru.
  • Razviti učinkovitiji sustav izvještavanja kako bi se omogućilo kvalitetnije praćenje državnog oglašavanja u medijima.

Socijalna uključivost

  • Potrebno je dosljedno provoditi Direktivu (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom.
  • Potrebno je donijeti nacionalnu strategiju za razvoj medijske pismenosti te podršku formalnom i cjeloživotnom obrazovanju u području medija i građanstva.
  • Potrebno je usvojiti jasnu definiciju medija zajednice u skladu s međunarodnim standardima te povećati potpore Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija namijenjene neprofitnim medijima kako bi se osigurao unutrašnji pluralizam medijskog sustava u cjelini.

MPM2023 dostupan je ovdje.

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano