Socijano ugroženi bi u Hrvatskoj uskoro mogli računati na sistem doniranja hrane, koji će godišnje spasiti i do pola milijuna tona hrane koja se do sada bacala.
Iako je u Hrvatskoj doniranje hrane bilo zakonom zabranjeno, zbog čega je jedan zagrebački pekar i kažnjen svotom od 30,000 kuna, kultura doniranja hrane ipak postoji. Tako mnoge pekarnice imaju praksu dijeljenja kruha nakon radnog vremena, a odnedavna kupci mogu ostaviti novac za ‘kruh za poslije‘ koji se sprema na posebnu policu za socijalno ugrožene građane/ke.
Odluka vlasnika pekarnica da doniraju kruh potrebitima umjesto da ga bacaju definitivno je humanitarna, ali do sada nije bila legalna.
Kako prenosi AlJazeera, nakon što je na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi, Ministarstvo je načinilo i pravilnik o doniranju hrane u kojem će biti definirani svi uvjeti, načini i kriteriji za doniranje hrane.
“Zakonom o poljoprivredi se po prvi se puta u Republici Hrvatskoj daje osnova za uspostavu sustava za doniranje hrane i to sa ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženima i osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama. Ujedno je i postavljen temelj za donošenje propisa kojim bi se regulirao način doniranja hrane i hrane za životinje”, kažu iz Ministarstva.
Loša ekonomska situacija dovela je u Hrvatskoj do znatnog povećanja broja socijalno ugroženih osoba, kojima država ovime nastoji pomoći. Dobrovoljne organizacije i udruge nastoje pomoći prikupljanjem raznih potrepština, pa tako i hrane. No, hrana je, za razliku od, primjerice odjeće, osjetljiva kategorija, pa u Ministarstvu smatraju da tu treba uvesti i reda.
Tako su prvi korak za omogućavanje razmjene hrane između donatora i potrebitih organizirani sustavi doniranja hrane, takozvane ‘Banke hrane’ koje su već uspostavljene u nekim zemljama Europske unije, poput Francuske.
U sustavu je posebno važna uloga ‘Banke hrane’, što je kolokvijalni naziv za posredničko tijelo koje u različitim državama različito funkcionira. U Hrvatskoj će ona, u prvoj fazi, biti središnje administrativno tijelo pri Ministarstvu poljoprivrede. ‘Banka hrane’ tako bi trebala biti zadužena za primanje donacija od donatora, te zaprimanja potreba humanitarnih organizacija te usmjeravanja donacija. Pritom uloga posredničkog tijela, napominju u Ministarstvu, podrazumijeva ne samo koordinaciju nego i kontrolu kvalitete, osiguranje transparentnosti sustava i praćenje troškova. [E.H.]
