U povodu predstavljanja mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predstavnicama institucija, udruga i inicijativa koje se bave ovim temama. Premijer je istaknuo da su promijenjeni Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o kaznenom postupku i Obiteljski zakon na način da su u središte stavljene žrtve.
“Imate zaista dragocjeno iskustvo, nerijetko prateći sudbinu žrtava i to u svim mogućim situacijama u kojima se oni nalaze u kontekstu nasilja. To iskustvo omogućilo nam je da ispravimo određene procese i mehanizme na razini koordiniranog djelovanja različitih tijela države,” rekao je Plenković.
Ovo je treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama, kojim se uvode dosad najopsežnije promjene. Izmjene zakona rezultat su rada radne skupine koja je osnovana u rujnu 2022.
“Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene, zato jer je žena, neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, femicid, za koji će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora,” rekao je premijer.
Od konkretnih mjera, istaknute su sljedeće: uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, a kod kršenja mjera opreza, sud će u roku od 24 sata odlučiti o zamjeni mjere istražnim zatvorom. Također, policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena. U slučaju kaznenih djela protiv spolnih sloboda, žrtve će davati iskaz audiovizualnim putem. Spolno uznemiravanje, koje je dosad bilo prekršaj, prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti. Trajanje zatvorske kazne za silovanje povećava se s 1-5 godina na 3-8 godina. Također se ukida zastara kaznenog progona izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kazala je da pozdravlja ovu inicijativu Vlade RH, “koja je u sinergijskom djelovanju i s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i institucijama radila na ovim zakonodavnim promjenama, a sve u cilju suzbijanja i prevencije rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji.” Ipak, dodala je da ostaju određeni izazovi te da nam je potreban sustav prevencije koji se mora oslanjati na odgojno-obrazovni sustav, socijalu i pravosuđe.
I iz Zaklade Solidarna pozdravili su izmjene zakona, uz nadu da će kvalitetne i nedvosmislene namjere Vlade da se u središte stave žrtve i njihova zaštita zaživjeti u praksi svih institucija koje se bave problematikom rodnog nasilja nad ženama.
“Ovo jest korak naprijed, ali za vidjeti je hoće li javni sustav u implementaciji sada napraviti dva koraka unatrag, kako to nažalost često biva. Sada treba pažljivo pratiti i ocjenjivati uspješnost provedbe. Još je puno posla pred nama do trenutka kad ćemo moći reći kako je zaštita žena, djevojaka, djevojčica i sve djece učinkovita i cjelovita,” kazali su iz Solidarne.
