Ovog tjedna (13. – 16. ožujka) u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta (EP), a logistiku dolaska sudionica i sudionika uvelike je obilježio štrajk protiv mirovinske reforme u Francuskoj kojom se želi povisiti dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, a koji je zahvatio brojne javne servise, uključujući zrakoplovni i željeznički promet.
U zgradi koja nosi ime Louise Weiss, francuske novinarke, pacifistkinje, sufražetkinje i osnivačice lista L’Europe nouvelle, boravila sam u srijedu, kada je na rasporedu bilo, između ostalog, obilježavanje Međunarodnog dana žena, kao i rasprava o potrebi da se zaštite aktivistkinje, odnosno braniteljice ljudskih prava.
U svojoj izjavi povodom 8. marta, Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) upozorio je da ako EU nastavi trenutnim tempom, rodnu ravnopravnost možemo očekivati tek za 60 godina, što je neprihvatljivo. Također je uakazno na činjenicu da je u proteklih nekoliko godina primjetan trend nazadovanja ženskih prava u Europi i diljem svijeta, posebno u području seksualnih prava i reproduktivnog zdravlja.
Ceremonija obilježavanja Međunarodnog dana žena u EP-u 15. ožujka odvila se u svjetlu nedavnih napada na ženske škole u i položaja žena u Iranu općenito, ali i presude suda u Varšavi kojom je aktivistkinja Justyna Wydrzynska osuđena na osam mjeseci rada za opće dobro jer je 2020. godine ženi koja joj se obratila za pomoć osigurala pilule za pobačaj.
Zastupnice u EP-u u svojim su govorima istaknule neraskidivu poveznicu između demokracije i rodne ravnopravnosti te pozvale na prepoznavanje i slavljenje uzora i prethodnica koje su izborile brojne promjene. “Ne možemo prihvatiti ništa manje od demokracije,” kazala je Maria Soraya Rodríguez Ramos (Ciudadanos, Španjolska).
“Žene su predvodnice borbe za demokraciju diljem svijeta i pravi su izvor inspiracije,” kazala je Terry Reintke (Bündnis 90/Die Grünen, Njemačka). “Suosjećanje i solidarnost su snaga našeg društva, ali umjesto da slavimo žene poput Justyne, mi ih kažnjavamo kada se bore za ljudska prava. Ne želim živjeti u Europi koja kriminalizira žene koje pomažu drugima,” zaključila je, dodavši kako bi u Povelju EU-a o temeljnim ljudskim pravima trebalo dodati pravo na prekid trudnoće.
Frances Fitzgerald (Fine Gael, Irska) osvrnula se na položaj žena u STEM područjima i na činjenicu da se sustavne nejednakosti samo dalje repliciraju u digitalnom svijetu, stoga je potrebno osigurati veću zastupljenost žena i suzbijati digitalni rodni jaz. “Procjenjuje se da će za par desetljeća 78% svih poslova biti u tehnološkom sektoru. Moramo se pobrinuti da djevojke i žene participiraju u toj budućnosti. Kako kaže informatičarka i profesorica Karen Sparck Jones, računarstvo je previše važno da bismo ga prepustile muškarcima,” zaključila je Fitzgerald.
Predsjednica EP-a Roberta Metsola istaknula je kako je, kao treća žena na ovoj poziciji, zahvalna onima koje su došle prije nje i koje su izborile prava koja danas imamo. Kazala je i da Međunarodni dan žena nije samo prilika da prepoznamo postignuća djevojčica i žena diljem svijeta, već da bi trebao biti poziv na akciju kako bismo postigle rodnu ravnopravnost u svim segmentima društva.
Ovom prilikom zastupnicima i zastupnicama EP-a obratile su se iranska aktivistkina za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi te astronautkinja Samantha Cristoforetti iz Europske svemirske agencije (ESA).
Ebadi je apelirala na zastupnike/ce EP-a da ne ignoriraju prosvjede u Iranu koje je pokrenulo ubojstvo Mahse Amini u rujnu 2022. godine i u kojima je umrlo više od 500 ljudi, a 20 tisuća ih je uhićeno. Upozorila je i na ugroženost novinara, pravnica, spisatelja, umjetnica, aktivista i drugih čiji stavovi odudaraju od službenog narativa.
Cristoforetti je pak govorila o važnosti istraživanja svemira, posebno se osvrnuvši na ESA-u kao jednog od glavnih svjetskih aktera te izrazivši želju da u budućnosti ESA konkurira SAD-u i Rusiji – u čijim je letjelicama i ona sama putovala u svemir. Također je ukazala na činjenicu da je svemir sastavni dio svakodnevnog života iako toga možda nismo uvijek svjesni – on je dio naše svakodnevice, od vremenskih prognoza i praćenja klimatskih promjena, preko pristupa internetu i financijskih transakcija, sve do navigacije i sigurnosti. Spomenula je i značaj programa kao što su Copernicus i Galileo, koji je iznimno važan za navigaciju, ali i novih programa kao što su nadolazeći Juice (istraživanje Jupiterovih mjeseca) i Euclid (istraživanje tamne tvari i energije). Cristoforetti je napomenula i da u novoj generaciji ESA-inih astronauta/kinja ima više od 50% žena. “Svemir ima moć da nadahnjuje i pobuđuje strast, koja potiče mlade da odaberu karijeru u području znanosti i tehnologije, a to ima strateški značaj za čitavu Europu,” zaključila je.
Zaštita borkinja za ljudska prava i općenito pristup seksualnim i reproduktivnim pravima bile su teme jedne od večernjih sesija. Pozivajući se na recentni slučaj Justyne Wydrzynske, većina govornica i govornika je osudila situaciju u Poljskoj, ali i šutnju europskih institucija. “Njihova tišina je nepodnošljiva,” izjavila je Malin Björk (Vänspartiet, Švedska), dok je María Soraya Rodríguez Ramos (Ciudadanos, Španjolska) ukazala na pokušaje zastrašivanja građanki i građana koji se bore za ljudska prava: “Šutjeti znači podržavati nasilje nad ženama. Poljska mora dobiti jasnu poruku.”
Poljska nezavisna zastupnica Slywia Spurek pročitala je riječi zahvale koje je Justyni uputila žena kojoj je pomogla da prekine trudnoću. “Svi bismo trebali biti zahvalni Justyni. Ljudi poput nje su nužni jer EU očito nije spremna reagirati.”
Čak je i članica grupacije EPP – dakle kršćanskih demokrata – Elżbieta Katarzyna Łukacijewska postavila pitanje koliko morate mrziti žene da ste im spremni nanositi patnju ili čak prijetiti životom. Pozvala je sve aktiviste/kinje u Poljskoj da se nastave boriti, a europske institucije da iskažu solidarnost i osiguraju ženama u Poljskoj ista prava koja imaju žene u drugim zemljama članicama EU-a.
