Čovječanstvo je od 1970. istrijebilo 60 posto sisavaca, ptica, riba i reptila, a najistaknutiji svjetski stručnjaci i stručnjakinje upozoravaju kako je uništavanje životinjskih vrsta postalo kriza koja prijeti čitavoj civilizaciji.
Novi podaci o masakru nad životinjskim vrstama izvučeni su iz glavnog izvješća Svjetskog fonda za prirodu (WWF) u kojem je sudjelovalo 59 znanstvenika i znanstvenica iz čitavog svijeta. Izvješće je pokazalo kako globalno stanovništvo ogromnom i sve više rastućom konzumacijom hrane i prirodnih resursa uništava mrežu života koja je nastajala milijardama godina, a o kojoj u konačnici ljudska vrsta ovisi ako želi imati pristup čistom zraku, vodi i ostalim životno važnim resursima.
„Mjesečarimo prema rubu litice“ kazao je Mike Barrett, izvršni direktor odjela za znanost i konzervaciju na WWF-u. „Kada bi kod ljudske populacije došlo do smanjenja od 60 posto, to bi bio ekvivalent pražnjenju Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Europe, Kine i Oceanije. To je mjerilo onoga što smo učinili.“
„To je daleko više od pukog gubitka čuda prirode, koliko god da je to tužno samo po sebi,“ dodao je Barrett. „Ovdje je riječ o ugrožavanju budućnosti ljudske rase. Priroda nije nešto što je ‘lijepo imati’ – ona je naš sustav za održavanje života.“
Profesor Johan Rockström, stručnjak za globalnu održivost na Potsdamskom Institutu za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj upozorava kako rapidno ostajemo bez vremena.
„Samo podjednakim adresiranjem problema ekosustava i klimatskih promjena imamo šanse osigurati stabilnu planetu za budućnost čovječanstva na Zemlji.“
Mnogi znanstvenici i znanstvenice vjeruju kako je u svijetu započelo šesto masovno izumiranje, prvo kojeg je uzrokovala vrsta Homo sapiens. Ostale nedavne analize pokazale su da je od zore čovječanstva ljudska vrsta istrijebila 83 posto svih sisavaca i polovicu biljnih vrsta, a čak i ako uništavanje završi uskoro, bilo bi potrebno 5 – 7 milijuna godina da se prirodni svijet oporavi.
Izvještaj živog planeta, kojeg je za WWF osmislilo Londonsko Zoološko društvo, koristi podatke bazirane na populaciji od 16,704 sisavaca, ptica, riba, reptila i vodozemaca, predstavljajući više od 4,000 životinjskih vrsta kako bi popratio pad broja životinjske populacije. Posljednji podaci koji su nastali između 1970. i 2014. godine pokazuju kako je životinjska populacija u prosjeku pala za 60 posto. ‘Šokantna istina’ kako je kazao Barrett, leži u činjenici da se izumiranje životinjskog svijeta odvija kontinuirano.
Životinjski svijet i ekosustav vitalni su za ljudski život, napomenuo je profesor Bob Watson, jedan od najznačajnijih ekoloških znanstvenika na svijetu koji je trenutno i na poziciji predsjednika međuvladinog panela o biološkoj raznolikosti. Watson je još u ožujku kazao kako je uništavanje prirode jednako opasno kao i klimatske promjene.
„Priroda doprinosi ljudskoj dobrobiti na kulturnom i duhovnom nivou, kao i kroz kritičku proizvodnju hrane, čiste vode i energije te regulacijom Zemljine klime, onečišćenja, oprašivanja i poplava,“ kazao je Watson. „Izvješće Živog planeta jasno pokazuje da ljudske aktivnosti neprihvatljivo uništavaju prirodu, prijeteći dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.“
Najveći uzrok izumiranja životinjskih vrsta je uništavanje njihovih prirodnih staništa, do kojeg uglavnom dolazi kako bi se stvorile površine za obradu zemlje. Trenutno je tri četvrtine kopnene površine Zemlje koja je pod značajnim utjecajem ljudskih aktivnosti. Idući najveći uzrok je ubijanje radi hrane. Čak je 300 životinjskih vrsta koji su na rubu izumiranja zbog ljudskih prehrambenih navika. [E.H.] The Guardian….
