Kina, država koja je jedna od organizatorica ovogodišnje UN-ove skupštine o ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena, prije mjesec dana našla se u središtu pozornosti organizacija za prava žena, nakon uhićenja devet aktivistkinja netom pred Međunarodni dan žena.
Četiri aktivistkinje u međuvremenu su puštene na slobodu, dok ih je pet i dalje zatvoreno zato što su, kako je prvobitno navedeno, planirale distribuirati naljepnice sa sloganima koji su ukazivali na problem seksualnog nasilja, odnosno zbog remećenja javnog reda i mira.
Feministički pokret u Kini posljednjih godina ne prolazi nezapaženo, a tome su zasigurno pridonijele akcije poput brijanja glave triju aktivistkinja kojom se ukazivalo na nejednakost u visokom obrazovanju, kao i akcija poznatih aktivistkinja Li Tingting i Wei Tingting koje su obukle bijele vjenčanice poprskane crvenom bojom uzvikujući parole protiv nasilja u obitelji.
Spomenute aktivistkinje dvije su od pet još uvijek zatvorenih, a nove informacije ukazuju da je fokus policijske istrage upravo akcija s vjenčanicama, te akcije zauzimanja muških javnih WC-a iz 2012. godine, kojom se ukazivalo na nužnost povećanja broja javnih WC-a za žene.
Zanimljivo je da aktivistkinje nisu dovodile u pitanje vladinu politiku, kao ni spominjale tabu-teme poput Tiananmena ili Tibeta, tražile su samo da se provodi zakon koji bi trebao štititi žene od zlostavljanja u javnom prijevozu, a upravo su zato mnogi ovim postupkom vlasti ostali zatečeni.
Odvjetnici su upozorili na loš tretman pet zatvorenica, Zheng Churan,Wu Rongrong, Wang Man, Li Tingting i Wei Tingting te njihovo posljedično loše zdravstveno stanje. Ovo je naravno utjecalo i na druge aktivistkinje: „Jako smo uplašene i zbunjene“, rekla je jedna od njih, Xiao Meili, koja je nedavno proputovala Kinu kako bi skrenula pozornost na seksualno nasilje. „Ne razumijemo koji naš krivi postupak opravdava ovakvu brutalnu reakciju.“
Zatvaranje ovih žena u javnosti nije prošlo nezapaženo. Više od 1,100 kineskih studenata/ica potpisalo je peticiju za njihovo oslobađanje, a izvan zemlje aktivisti/kinje koriste Facebook i Twitter za informiranje o slučaju, dok su zapadne vlade uputile Kini prosvjednu notu tražeći puštanje djevojaka iz zatvora.
Od dolaska predsjednika Xi Jinpinga na vlast 2012. godine, svaka vrsta aktivizma našla se pod budnim okom vlasti, pa i ona vezana uz borbu protiv nasilja u obitelji ili diskriminacije osoba s HIV-om. Čini se da su vlasti zabrinute zbog vještine kojom aktivistkinje pomoću društvenih mreža mobiliziraju građane/ke i organiziraju prosvjede koji su dali pozitivne rezultate, poput povijesnog zakona o obiteljskom nasilju, trenutno u pripremi.
„One su vrlo uspješno koristile performans kako bi potaknule socijalni dijalog o pitanjima ravnopravnosti spolova“, rekao je Zeng Jinyan, bloger koji proučava kineski feministički aktivizam. „Mislim da ih možemo nazvati prvim modernim, neovisnim, feminističkim, pučkim performericama u kineskoj povijesti“, dodao je.
Iako su žene nakon revolucije imale jednaka prava kao i muškarci, u posljednjih nekoliko desetljeća, nakon ekonomskog booma, one su ponovno zadobile tradicionalne uloge. Ženski prihodi u stalnom su padu, tek se 2% žena nalazi na vodećim pozicijama.
U rujnu će Xi Jinping stajati uz bok UN-ovog tajnika Ban Ki-moona i otvoriti skupštinu kojim se obilježava 20. godišnjica Pekinške deklaracije. Nema tog govora koji bi mogao poslati važniju poruku od žurnog puštanja na slobodu ovih pet aktivistkinja. [A.V.] NYTimes/The Guardian…
