Brazil trenutno proživljava najveću ekonomsku krizu od 1981. godine, a velika većina političara i političarki pod istragom su zbog optužbi da su u dogovoru s državnom naftnom kompanijom Petrobras opljačkali državu. Pod upitnikom je i mandat predsjednice Dilme Rousseff, koju protivnici optužuju za razne ekonomske malverzacije i korumpciju.
Predsjednicu Dilmu Rousseff u nedjelju čeka glasanje u Senatu na kojem će se odlučiti o njenom odstupanju s mjesta predsjednice zbog optužbi da je kampanja kojom je osvojila drugi mandat financirana novcem iz državnog proračuna i optužbi da je 2014. lažno prikazala stvarno ekonomsko stanje u državi kako bi zadobila povjerenje glasača.
Rousseff je članica Radničke partije, stranke koja je na čelu države proteklih 13 godina, a unatoč optužbama njezine pristalice ističu kako vjeruju u to da je nevina te da je tijekom svojeg mandata pomogla milijunima siromašnih da povećaju svoje prihode.
Unatoč tome što ne postoje stvarni dokazi da je Rousseff bila uključena u pranje novca, njezini politički protivnici koriste situaciju u državi kako bi ju oblatili u očima javnosti i povezali ju s političarima/kama koji su bili upleteni u aferu.
Do ovog skandala, Radnička partija je uživala izrazito veliku podršku stanovništa, upravo zbog posvećenosti marginaliziranim skupinama, a u Brazilu se po prvi puta u desetljećima razvila zdrava srednja klasa, no Radničkoj se partiji dogodio i Petrobras. Radi se o velikom novcu zbog čega ljutnja građana/ki ne iznenađuje, no kako primjećuje Juliana Britto Schwartz za Feministing, kako se broj uključenih u prosvjede protiv Rousseff povećava, tako profil prosvjednika/ca postaje bijelji, srednje ili više klase te stariji.
Osvrće se također na fotografiju s anti-vladinih prosvjeda koja je razljutila društvene mreže. Fotografija naime pokazuje bjelački par koji je na prosvjed poveo dadilju (pogađate ne-bijele boje kože) kako bi gurala kolica s njihovom djecom, odnosno savršeno pokazuje da se ne prosvjeduje samo radi prozivanja korupcije, već i protiv redistribucije moći i bogatstva u državi. Ženu na slici, koja vjerojatno radi za minimalac, poslodavci su prisilili da sudjeluje na prosvjedu protiv vlade koja joj je omogućila barem taj minimalac.
No postoje i drugačiji prosvjedi. Organizacija Žene za demokraciju proteklog je tjedna organizirala niz akcija i prosvjeda diljem države, na kojima su mnogi/e akademski/e građanki/ke, aktivisti/kinje, umjetnici/e i studenti/ce dali/e podršku predsjednici koja je učinila mnogo za žene, a ponajviše za žene iz nižih društvenih slojeva te žene drugih boja koža.
Jedan je od najvećih takvih prosvjeda bio u Rio de Janeiru, a mnoge i mnogi okupljeni tom su prilikom dali podršku i bivšem predsjedniku Luli, kojega se također tereti za stjecanje beneficija prilikom sklapanja ugovora s Petrobrasom.
Prosvjednici/e su podsjetili na pokrete za prava žena i manjina, poput LGBT zajednice, stanovnika/ca brazilskih favela i urbanih geta u kojima su vrlo visoke stope uživanja droga i policijskog nasilja, a koje su i bivši predsjednik Lula i sadašnja predsjednica Rousseff podržavali, odnosno podržavaju za svog mandata. Glasno su stoga uzvikivali/e: ‘Ne državnom udaru, da borbi!’, strahujući da se radi o pokušaju svrgavanja vlade koja je na prvo mjesto stavila siromašne, a ne elitu.
Ipak, na skupu je svjetski poznata aktivistkinja Sonia Guajajara bivšem predsjedniku Luli i predsjednici Rousseff uputila javnu molbu za zaustavljanje planova za postavljanje brane na rijeci Tapajós, istaknuvši kako će taj potez uništiti 800 kvadratnih kilometara prašume i time prouzročiti raseljavanje autohtonih zajednica i uništavanje staništa mnogobrojnih biljaka i životinja.
