U govoru koji je jučer prilikom predstavljanja svoje četvrte kandidature održala pred članovima i članicama konzervativne stranke Kršćansko demokratske unije (CDU), Angela Merkel kazala je kako se izbjeglička kriza više nikada ne smije ponoviti te da se zalaže za potpunu zabranu islamskih pokrivala za glavu u Njemačkoj.
“Pokrivala koja u potpunosti pokrivaju lice nisu prihvatljiva u ovoj državi” rekla je pred delegatima u Essenu, izazvavši ushićen aplauz. “Trebalo bi ih zabraniti gdje god je to pravno moguće.”
Njemački ministar unutarnjih poslova i jedan od Merkeličinih najvećih saveznika, Thomas de Maizière, još je u kolovozu predložio djelomičnu zabranu burki kazavši kako su pokrivala ‘suprotna načelima integracije’. Tom je prilikom kazao kako bi se zakon trebao primjenjivati na mjestima na kojima je to ključno za društvenu koegzistenciju, kao što su Vladini uredi, škole i fakulteti, sudnice, ali i prosvjedi.
Nizozemski zastupnici prošlog su mjeseca izglasali sličan zakon, prema kojemu se novčano kažnjava nošenje pokrivala za glavu u sudnicama, institucijama koje se bave edukacijom i zdravstvenom skrbi, vladinim uredima i zgradama te javnom prijevozu.
Od kad je Francuska prva implementirala ovaj zakon 2011., diljem Europe jača val podrške zabrani potpunog pokrivanja lica na javnim površinama. Slični su zakoni već doneseni u Belgiji, Bugarskoj i nekim dijelovima Švicarske.
Merkel je na čelu svoje stranke od 2000. godine, a do sada je uživala visok postotak podrške članova i članica svoje stranke. Međutim, njezina je popularnost značajno pala nakon što je u jeku izbjegličke krize u rujnu 2015. godine otvorila njemačke granice i odobrila ulazak više od milijun izbjeglica.
“Situacija poput one koja se dogodila na ljeto 2015. ne može se, ne treba i ne smije ponoviti” kazala je. “To je bio i ostao naš, ali i moj politički cilj.”
Iako je Merkel inzistirala na tome da Njemačka mora primiti ljude kojima su životi ugroženi, njezina je Vlada paralelno postrožila zakone o primanju azilanata te određene zemlje proglasila ‘sigurnima’, što je pridošlicama iz ‘sigurnih’ zemalja onemogućilo predavanje zahtjeva za azilom.
Zbog ovakvih su promjena u političkom diskursu pridošle izbjeglice bile prisiljene vratiti se u svoje ‘sigurne’ zemlje, nakon što su potrošili sve svoje novce da sigurno stignu do Njemačke.
Politički protivnici krivili su Merkeličinu politiku za masovna silovanja koja su se dogodila na Novogodišnju večer u Cologni, kao i za dva teroristička napada podržavatelja/ica ISIS-a. Zbog inzistiranja na takvoj politici popularnost njezine stranke počela je opadati, a Merkel je konačno odlučila promijeniti svoje ‘preblage’ stavove.
“Suočeni smo sa svijetom koji se, osobito nakon izbora u SAD-u, mora presložiti, a posebno s obzirom na odnose s NATO-m i Rusijom.”
Oštro je osudila bombardiranje sirijskog Aleppoa, nazvavši ga sramotnim, te je upozorila kako Britanija neće imati pravo na odabiranje investicija koje su se do sada pokazale najboljima prilikom pregovora o Brexitu.
U govoru koji je trajao sat vremena i dvadesetak minuta kazala je i kako će se boriti protiv nezaposlenosti u Njemačkoj, a dočekao ju je aplauz koji je potrajao čitavih 11 minuta. [E.H.] Independent…
