U patrijarhalnom afganistanskom društvu žensko ime je tajna. Korištenje ženskog imena u javnosti smatra se uvredom, a mnogi Afganistanci kriju imena svojih supruga, sestara i majki od drugih. Žene se oslovljava njihovom ulogom supruge, sestre i majke najstarijeg muškarca u obitelji, a prema afganistanskom zakonu, samo je očevo ime upisano u rodni list. Žensko se ime ne pojavljuje na pozivnicama za vjenčanje, na liječničkim receptima, pa ni na smrtnom listu i nadgrobnom spomeniku.
Prije tri su se godine neke Afganistanke pobunile, a jedna od njih, Laleh Osmany, pokrenula je kampanju pod nazivom „Gdje je moje ime?” (#WhereIsMyName) koja nastoji uvesti majčino ime na rodni list i osobne iskaznice djece. Ovaj je prijedlog dospio na razmatranje zakonodavnih tijela.
Bivša parlamentarna zastupnica i aktivistiknja za ženska prava, Fawzia Koofi, otvoreno podržava ovu akciju. “Uključivanje ženskog imena na osobnu iskaznicu u Afganistanu nije stvar ženskih prava – to je legalno pravo, ljudsko pravo. Svaki pojedinac koji postoji na ovome svijetu treba imati svoj identitet,” izjavila je Koofi.
“Kada žene svodimo samo na njihove uloge, njihov identitet je izgubljen,” izjavio je glazbenik Farhad Darya u znak podrške kampanji. “Kada muškarci ženama brane identitet, one ga s vremenom počinju same kriti.”
Osmany se pored potpore suočava i s oštrim reakcijama i kritikama putem društvenih mreža. Neki tvrde kako je od imena žene važnije sačuvati mir u obitelji. Isto tako, neke žene ističu kako je čast njihovih muževa, očeva i braće važna, te kako ne žele da se njihovo ime zna.
“U afganistanskom su društvu najbolje žene one koje se ne vide i ne čuju. Kako izreka kaže – sunce i mjesec je nisu vidjeli,” pojašnjava sociolog Ali Kaveh. “Najstroži muškarci uživaju najviše poštovanja i časti u društvu. Ako su žene u obitelji liberalne, smatra ih se promiskuitetnima i nečasnima.” [K.D.] BBC…
