Jedan od većih medijskih skandala s početka devedesetih godina prošlog stoljeća svakako je slučaj medijskog progona Jelene Lovrć, Rade Iveković, Slavenke Drakulić, Vesne Kesić i Dubravke Ugrešić, poznat pod nazivom “Vještice iz Ria”.
Jedan od većih medijskih skandala s početka devedesetih godina prošlog stoljeća svakako je slučaj medijskog progona Jelene Lovrć, Rade Iveković, Slavenke Drakulić, Vesne Kesić i Dubravke Ugrešić, poznat pod nazivom Tjednik Globus 1992. godine objavio je članak pod nazivom ‘Hrvatske feministice siluju Hrvatsku’, a to su navodno činile tako što su tadašnja ratna silovanja smjestile u kontekst zločina muškaraca protiv žena, a ne Srba protiv Hrvatica. Uz članak su objavljeni i osobni podaci proglašenih vještica kako bi se ukazalo na to da nisu “dobre Hrvatice”.
Meredith Tax, američka spisateljica i aktivistica, u izdanju The Nationa iz 1993. osvrnula se na Globusov tekst i napisala kako je najveći zločin koji se te žene učnile bio taj što su pisale kao individualke, a ne kao hrvatske građanke u vrijeme kada je nacionalizam bio najveći prioritet nove države. H-alter.org je 2008. nakon što je Slavenka Drakulić dobila tužbu protiv Globusa, pisao detaljnije o sudbini glavnih Globusovih aktera slučaja.
Za HerCircleEzine.com Lourdes Acevedo napisala je ovog rujna tekst koji odgovara na pitanje gdje su te žene danas i čime se bave?
Dubravka Ugrešić je prije medijskog lova na vještice uživala ugled jedne od najboljih hrvatskih književnica, a i danas se svrstava među najveće postmodernističke pisce. Napustila je Hrvatsku 1993., ali je nastavila pisati romane, prevoditi fikciju na hrvatski i predavati. Roman Baba Jaga je snijela jaje, njezin najnoviji rad, Washington Times je opisao kao dosjetljivo, provokativno djelo o starijim ženama, njihovim slabostima i tajnim moćima. Za taj je roman Ugrešić osvojila nagradu James Tiptree Jr. 2010. godine i nominaciju za međunarodnu nagradu Man Booker 2009. godine. Živi u Amsterdamu, a možete ju po najnovijem čitati na portalu Maribor2012.info (Glad – 20.09.2011., Strah – 22.08.2011.) u rubrici Perspektive i refleksije
Vesna Kesić je istaknuta feministica i aktivistica. Bila je istraživačka direktorica programa Fulbright koji se bavio terenskim radom prikupljanja svjedočenja žena o otporu ratu i nacionalizmu u državama bivše Jugoslavije. 1992. godine radila je kao novinarka i aktivistica u Zagrebačkom ženskom lobiju i Centru za žene žrtve rata. Osnovala je i pomogla u osnivanju nekoliko većih nevladnih organizacija za pomoć ženama.
Slavenka Drakulić je esejistica i feministica koja se i dalje bavi pisanjem. Izdala je knjigu Basne o komunizmu: iz pera domaćih, divljih i egzotičnih životinja. Devedesetih je izdala Cafe Europu u kojemu je istraživala život u istočnoeuropskim državama nakon pada komunizma te Kako smo preživjeli komunizam i pritom se smijali. Premijera prvog filmskog portreta Slavenke Drakulić Slavenka ili o boli održati će se u ovaj ponedjeljak, 03.10.2011. u zagrebačkom kinu Europa.
Jelena Lovrić je do devedestih godina postala istaknuta politička novinarka. Prva je novinarka koju je nova vlada osudila zbog optuživanja državnog dužnosnika za korupciju. Bila je predsjednica lista Feral Tribune. Ostala je u Hrvatskoj i dalje se baveći novinarstvom.
Rada Iveković, indologinja i filozofkinja, napustila je Hrvatsku 1992. i od 2004. godine obnaša funkciju programske direktorice na Collège International de Philosophie u Parizu. Izdala je djela o filozofiji i rodu, uključujući Rod nakon Lyotarda, zbirku eseja u kojima analizira pisanje revolucionarnog francuskog teoretičara i filozofa Jean-Francoisa Lyotarda u svjetlu suvremene teorije feminizma. [K.V.]
