19.03.1986.

Susanne Sundfør – glazba za ljude u nevolji

Susanne Sundfør (1986.) je norveška kantautorica koja je svojom inventivnom kombinacijom eksperimentalnog synth popa, komornog folka, elektronike, jazza i klasične glazbe stekla široko priznanje u svojoj zemlji i dijelovima Europe.

Zauzela je prvo mjesto na norveškim top ljestvicama s albumom “The Brothel” iz 2010., što će ponoviti sa svoja sljedeća tri albuma. S ambicioznim albumom “Ten Love Songs” probila se i na ljestvice u Velikoj Britaniji. Na albumu “Music for People in Trouble” iz 2017. okrenula se minimalističkom folk zvuku. Njezin šesti album “Blómi” (2023.) predstavlja još jedan pomak, ovaj put prema šarenilu jazza, klasike i sofisticiranog  popa.

Rođena u Haugesundu, malom norveškom primorskom gradu toliko poznatom po ribarskoj industriji da je prijatelji zovu “kraljicom haringi,” Sundfør je u djetinjstvu pohađala satove violine, klavira i pjevanja. Studirala je engleski i umjetnost na sveučilištu u Bergenu. Debitirala je 2007. albumom “Susanne Sundfør” za indie diskografsku kuću Your Favorite Music, sa zvukom bliskim ranim radovima Tori Amos, i dosegnula treće mjesto pop ljestvice.

Godine 2008. uslijedio je live album s akustičnim verzijama pjesama s prvijenca, koji se poklopio s dodjelom nagrade Spellemannprisen (norveški ekvivalent Grammyju) za najbolju žensku izvedbu, koje se javno odrekla zbog korištenja rodnih kategorija od strane institucije. 

Odmaknuvši se od folk korijena, “The Brothel” iz 2010. predstavlja elegantniji i eksperimentalniji elektronički zvuk, i bio je najprodavaniji album u Norveškoj te godine. Njezin treći album, “The Silicone Veil” iz 2012., bio je još ambiciozniji, s elementima baroknog popa i ledene elektronske glazbe. Tijekom tog razdoblja, Sundfør je uspostavila stalnu suradnju s elektroničkim duom Röyksopp.

Sa svojim četvrtim albumom, “Ten Love Songs” (2015.), proslavila se i izvan domovine. Grandiozan, epski, romantičan, poetičan, melankoličan zvuk kombiniran je s ledenim nordijskim synth popom i tekstovima koji istražuju tamniju stranu veza. Još jedan norveški broj jedan, postigao je nevjerojatan uspjeh kod međunarodnih kritičara, pojavivši se na brojnim popisima najboljih albuma godine.

Na albumu “Music for People in Trouble” iz 2017. uglavnom je napustila synth pop stil prethodnih izdanja i vratila se organskom folku, gdje su u prvom planu bili njezin kristalno čisti vokal i klavir. Najnoviji album “Blómi” istražuje teme ljubavi, gubitka, optimizma i ponovnog rođenja uz eklektičnu mješavinu stilova, od gospela i soula do musique concrète i raskošnog komornog popa. Dok su inspiracija za prethodni album bila njezina putovanja po svijetu, glavna motivacija za “Blómi” bila je uhvatiti se ukoštac s onim što je bliže domu: obitelji i njezinim utjecajem. “Blómi” na staronordijskom znači “cvat” ili “cvijet,” a mnogi naslovi pjesama na albumu su na staronordijskom.

Sundfør kao inspiraciju za svoj rad navodi Philipa Glassa, Carly Simon, Roya Harpera te Anne Sexton, Sylviju Plath i Ernesta Hemingwayja. “Da biste napisali savršenu ljubavnu pjesmu, morate biti slomljenog srca”, kazala je u intervjuu za The Guardian. “Morate biti ogoljeni. Tako se najbolje piše.”

Godine 2008. na norveškoj dodjeli glazbenih nagrada nagrađena je za najbolju žensku izvedbu. Pogođena impliciranim seksizmom, održala je improvizirani govor o tome kako ne želi prihvatiti nagradu na temelju spola. “Ja sam prije svega umjetnica, a ne prije svega žena”, rekla je. Kasnije je priznala da se s tom izjavom “malo zajebala”. Govor je možda izazvao kontroverzu, ali je pokrenuo važne razgovore o seksizmu unutar norveške glazbene industrije. “Budući da nas zovu ženskim umjetnicama, za muškarce postajemo zaseban žanr, što implicira da nismo jednako dobre,” objasnila je. “Mnogi stariji momci, glazbeni novinari, mrzili su me”, kaže ona. “Dobila sam mnogo loših recenzija i komentara u novinama. Ali imala sam samopouzdanja. Bilo je to kao: ‘Da! Borba traje!’ Tako da nikad neću požaliti.”

Prije izbora u Norveškoj 2017. Sundfør je na Twitteru iskazala podršku Socijalističkoj lijevoj stranci, napisavši: “Glasajte za solidarnost i zaštitu našeg planeta. Glasajte protiv kapitalizma. To je jedina humana budućnost.”


Povezano