Objavljeno

Neobična i svestrana Miranda July

Književnica, konceptualna umjetnica i redateljica Miranda July rođena je 15. veljače 1974. u gradiću Barre u Vermontu. Sa svega 16 godina July je prvi put nastupila u predstavi Gilman Street Project u poznatom berkeleyjevskom punk klubu.

Nakon što je odustala od studija na Sveučilištu Santa Cruz u Kaliforniji, uputila se u Portland gdje je 7 godina živjela u “jeftinom, prljavom i opustošenom iznajmljenom stanu”. U jednom periodu, navodno je radila i peep show kako bi mogla platiti račune. Kasnije je taj autobiografski element upotrijebila za izgradnju glavnog lika u jednoj od priča u zbirci No one belongs here more than you. Ponosna je što od svoje 23. godine nije radila običan svakodnevni posao.

”The Future”

Performansi i filmovi

Miranda July na hirovit način stvara izvanredne priče iz svakodnevnog života, ponekad s mračnim, uznemirujućim rezultatima. July je svoju umjetničku karijeru započela performansima – 1998. godine napravila je svoj prvi multimedijalni rad Love Diamond koji sama naziva „live movie“. Kasnije su uslijedili  The Swan Tool, How I Learned to Draw i Things We Don’t Understand and Are Definitely Not Going to Talk About.

Njezini kratki filmovi i performansi često se bave osamljenošću i čežnjom. Kao vizualna umjetnica svoje video radove i performanse izlagala je u MoMA-i, Muzeju Guggenhaim i drugim svjetskim muzejima te na bijenalima suvremene umjetnosti.

Uz performase, 1996. započela je projekt pod nazivom Joanie4Jackie (izvorno nazvan “Big Miss Moviola”) u kojem je prikupljala kratke filmove koje su radile žene, stavljala ih na video kazete i slala poštom sudionicama i pretplatnicima te ih ponudila na prodaju drugim zainteresiranima. Joanie4Jackie prikazan je na filmskim festivalima i DIY filmskim događanjima, a do sada je objavljeno trinaest izdanja (posljednje 2006.).

Filmsku publiku osvojila je redateljskim debijem Me and you and everyone we know koji je 2005. godine osvojio Zlatnu kameru na festivalu u Cannesu, posebnu nagradu žirija na Sundance Film Festivalu i brojne druge nagrade na festivalima nezavisnog filma diljem svijeta. Ovaj dugometražni film je režirala, za njega napisala scenarij i u njemu glumila glavnu ulogu. Glavna okosnica filma su dvije neobične priče: u prvoj se usamljeni prodavač cipela i ekscentrična umjetnica pokušavaju povezati i postati par, a u drugoj je u središtu romantično chatanje sedmogodišnjaka i žene u srednjim godinama. U svojem posljednjem filmskom uratku The Future (2011.) July također tumači glavnu ulogu, no film nije prošao tako zapaženo kao prethodni.

”Me and you and everyone we know”

Pisanje

Uz sve to, Miranda je i spisateljica. Njezini radovi objavljivani su u brojnim časopisima, a od 2005. počela je s objavljivanjem knjiga: The Boy from Lam Kien, The Dead bones, It Chooses You… Obiteljski prijatelj i autor Rick Moody potaknuo ju je na pisanje. Kako je rekao, on “zavidi njezinoj vještini pisanja dijaloga i pripisuje je treninzima koje je prolazila kao glumica i sposobnosti da oponaša bilo koga”.

“Ona je potpuno intuitivna,” kaže. “Nema škole pisanja koje se mogu očitati u njezinom radu. Nema povijesti književnosti. Ona samo radi ono što radi, a kao rezultat toga stvara se potpuni orginal.”

Njezina najpoznatija knjiga je zbirka priča No one belongs here more than you (kod nas prevedeno kao Baš ti, baš tu) za koju je osvojila prestižnu međunarodnu nagradu za kratku prozu Franck O’Connor. Knjiga je objavljena u više od dvadeset zemalja širom svijeta. Ideja za priču pojavila se kada joj je prijateljica ispričala o svom susjedu koji je dobio napadaj i pred njom se onesvijestio.

“Željela sam ispričati priču koja je poput prvog spoja ili seksualnog, intimnog čina”, objasnila je July.

Kroz 16 priča opisuje razne ljubavne i životne događaje koji su većinom plod njezine mašte, ali se dijelom temelje i na vlastitom iskustvu. Le­zbij­ske lju­ba­vi či­ne se klju­čnima u zbirci, ne ­zbog ­svog ro­dnog sta­tu­sa ni­ti ­zbog Mi­ran­di­ne au­to­bi­o­grafske po­za­di­ne, već zato što naj­bo­lje sa­ži­ma­ju otvo­re­nost pri­ča ko­je ni po čemu ni­su “stra­ight”. One su ne­o­če­ki­va­ne, mo­gu do­ći iz naj­ne­o­bi­čni­jih ku­te­va ili se pre­no­si­ti na bu­du­će ge­ne­ra­ci­je.

Prošle godine objavila je svoj debitantski roman – The First Bad Man. U središtu radnje je lik Cheryl Glickman, srednjovječna žena čiji se život u potpunosti preokrene kada se u njen dom useli jedna mlada djevojka. Kritičarka Lauren Groff je za New York Times Book Review roman opisala riječima:

“The First Bad Man je uvrnuti, pametni suputnik za bilo koji dan. Topao je. Ima otkucaj srca. Ovo je knjiga koja je bolno živa.”

U suradnji s Roe Ethridge osmislila je i fotografski projekt Vice photos, o kojem smo pisali ovdje. One su odabrale niz scena iz američkih filmova, zamrznule željene trenutke i odlučile dublirati aktere iz scena koje vjerojatno ni najgorljiviji zaljubljenici nagrađivanih filmova ne pamte. Slučajni prolaznici, likovi bez teksta i osobe koje samo popunjavaju kadar izvađene su iz konteksta te im je dana potpuno nova, glavna uloga.

July redovito objavljuje i audio-knjige, koje sama čita, a na umu uvijek ima vozače kamiona koji voze na dugim relacijama i pritom se nasmrt dosađuju, lišeni doticaja s umjetnošću.

U intervjuu za časopis Bust, naglasila je kakvu važnost feminizam ima u njezinom životu.

„Što je zbunjujuće kod feminizma? To znači biti svjestan svojih sposobnosti da možeš napraviti ono što je potrebno učiniti. To ne znači da ne voliš svog dečka ili što god… Kada kažem feministički, to mislim u najkompleksnijem, interesantnom i uzbudljivom smislu!“

July je također poznata po svojim nebrojenim projektima kojima nastoji uključiti čitatelje/gledatelje. Kreirala je, primjerice, zanimljiv app kojim možete angažirati nepoznatu osobu da umjesto vas prenese poruku, a svojedobno je u sklopu projekta We Think Alone fanovima prosljeđivala mejlove slavnih osoba. Čega god da se prihvati, Miranda oduševljava. Strašna žena!


Povezano