Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o globalnom stanju rodne ravnopravnosti, Saudijska Arabija nalazi na 147. mjestu od ukupno 156 zemalja koje su uključene u indeks. Zbog izraženih konzervativnih vjerskih vrijednosti koje prevladavaju u zemlji, žene predstavljaju marginaliziranu skupinu koja je gotovo u potpunosti zatomljena u privatnoj sferi, dok je javna sfera uglavnom rezervirana za muškarce.
U prilog tome dovoljno govori činjenica da je tek prije nekoliko godina ukinuta zabrana ženama da voze automobile (iako i na to treba gledati sa zadrškom, upozorila je Arwa Mahdawi) i da su napravljeni neki formalni pomaci u smjeru dokidanja sustava muškog skrbništva koji tretira žene kao doživotne maloljetnice, ograničava im pristup obrazovanju i zaposlenju, kao i slobodno kretanje i sklapanje braka zbog činjenice da za sve to moraju tražiti dopuštenje skrbnika (npr. oca ili muža). No, iako reforme jesu nominalno pokrenute, realizacija istinske promjene tek slijedi.
Represivni sistem u Saudijskoj Arabiji na one koji progovore o zaštiti ljudskih prava gleda kao na prijetnju javnom redu ili čak kao terorističku aktivnost, zbog čega su glasovi mnogih borkinja za ženska ljudska prava utišani. Jedna među njima je svakako aktivistkinja za prava žena i bivša politička zatvorenica Loujain al-Hathloul. Rođena je 31. srpnja 1989. godine u saudijskom gradu Džedi, a 2014. završila je sveučilište British Columbia u Kanadi.
Loujain nije jedina saudijska aktivistkinja koja se zamjerila vlasti, no njen gorljivi prkos i aktivnost na društvenim mrežama privukli su najveću pozornost međunarodne javnosti te je dala važan doprinos dugogodišnjoj borbi za unapređenje prava žena.
Sve je započelo 2014. godine kada je autom prelazila granicu između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, gdje je tada još na snazi bila stroga zabrana vožnje za žene. Unatoč tome što je imala valjanu vozačku dozvolu iz UEA-a, uhićena je i držana u pritvoru 73 dana.
U prosincu 2015. Loujain se pokušala uključiti u politiku, i to na prvim izborima u povijesti ove ultrakonzervativne zemlje na kojima je ženama omogućeno da glasuju i kandidiraju se. Međutim, na društvenim mrežama objavila je da su ona i aktivistkinja Nassima al-Sadah bez objašnjenja diskvalificirane.
Njezino aktivističko djelovanje se nastavilo i 2016. godine, kada je zajedno s nekoliko tisuća potpisnica poslala peticiju kralju Salmanu za ukidanje sustava muškog skrbništva, a godinu dana kasnije uhićena je na aerodromu u Dammamu. Razlog uhićenja nije javno razjašnjen, no iz Amnesty Internationala kazali su da je vjerojatno posljedica njezinog aktivističkog djelovanja. Uz to, bila je lišena pravne zaštite te joj je bio onemogućen kontakt s obitelji. Ipak, puštena je na slobodu nekoliko dana kasnije.
Unatoč pritiscima i očiglednom progonu, Loujain je 2018. sudjelovala na sastanku UN-ovog Odbora za ukidanje diskriminacije žena u Ženevi kako bi izvijestila o stanju ženskih prava u Saudijskoj Arabiji. Nakon sastanka nanovo je uslijedilo uhićenje i izručenje Saudijskoj Arabiji, te joj je zabranjeno da napušta zemlju.
Ipak, borba se isplatila: u lipnju 2018. kralj Salman je ukinuo zabranu vožnje za žene i Loujaina priča je još snažnije odjeknula diljem svijeta. Neposredno prije toga, u svibnju, Loujain i još nekoliko aktivistkinja uhićene su zbog svojih zahtjeva da se ukine muško skrbništvo i drugi oblici diskriminacije žena te u zatvoru bili podvrgnuti različitim oblicima mučenja. Kada su je posjetili u zatvoru, Loujainini roditelji otkrili su da su joj bedra prekrivena masnicama te da nije bila u stanju normalno sjediti ni hodati, a doživjela je i prijetnje silovanjem i smrću.
Suđenje je započelo tek 2019. godine, a njezina sestra Lina al-Hathloul u više je navrata medijski istupila kako bi upozorila širu javnost na važnost ovog slučaja. Priznala je da se vlast ponudila Loujain da će je osloboditi ako javno izjavi da nije bila mučena, što je ona – nepokolebljiva kakva jest – glatko odbila, nastavivši svoju borbu iz zatočeništva. Njezine sestre Lina i Allia na društveni mrežama objavljivale su sve novosti o Loujain, uključujući vijest da je započela štrajk glađu u listopadu nakon što joj je onemogućen kontakt s obitelji.
Nakon što je suđenje pomicano nekoliko puta pod nerazjašnjenim okolnostima, a zatim i zbog pandemije koronavirusa, krajem 2020. godine konačno joj je izrečena kazna u trajanju od 5 godina i 8 mjeseci. To je izazvalo oštre reakcije i uslijedio je pritisak međunarodnih organizacija i političara da se sve zatočene aktivistkinje oslobode.
Dana 10. veljače 2021. Lina je na svom Twitteru objavila da je Loujain puštena iz zatvora, gdje je provela 1001 dan. Idućih pet godina ne smije napuštati zemlju.
Krajem 2021. organizacija Electronic Frontier Foundation u Loujainino ime podnijela je tužbu protiv tri bivša američka dužnosnika i kompanije za cyber-sigurnost DarkMatter zbog hakiranja Loujaininog mobilnog telefona. Njezina lokacija i drugi privatni podaci proslijeđeni su Ujedinjenim Arapskim Emiratima, s kojima DarkMatter surađuje, što je u konačnici rezultiralo njenim izručenjem Saudijskoj Arabiji.
Iako prezrena u vlastitoj zemlji, Loujain je 2020. dobila prestižnu nagradu Vaclav Havel za ljudska prava koju dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE).
