Objavljeno

10 heroina ženskog pitanja u Hrvatskoj

Teška vremena stvaraju heroje, a kod nas nije ih nedostajalo.

Položaj žena u Hrvatskoj, maloj zemlji Balkana, rijetko se dovodio u pitanje, a potreba za promjenom i jednakošću tinjala je pod čizmom tvrdokornog patrijarhalnog društva. Ponešto se i promijenilo, zahvaljujući tome što su se na putu napretka našle žene koje su imale načine da ostvare svoja prava na ravnopravnost.

One su utjecale na položaj žena u Hrvatskoj, bilo političkim angažmanom ili iznimnim postignućima u područjima koja su često bila „rezervirana za muškarce“. Bitka za ženska prava u Hrvatskoj i dalje treba trajati: još smo slabije plaćene, prije ćemo biti radni višak, a borba protiv nasilja nad ženama trpi skoro nikakvu prevenciju. Na sreću imamo se na koga ugledati.

1. Marija Jurić Zagorka

Književnica i prva politička novinarka u jugoistočnoj Europi, od samog početka svog rada, zauzimala se za ravnopravnost žena i muškaraca. Kako je sama rekla: “Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem ( …) A ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena.” Tridesetih godina spojila je feminizam i popularnu kulturu u popularnim ženskim časopisima „Ženski list“ i „Hrvatica“, te je bila jedna od glavnih pristalica za osnivanje Društva hrvatskih književnica. Danas, Zagorka i dalje „djeluje“ u svjetlu novih kulturalnih i feminističkih teorija, čemu su pridonijeli radovi znanstvenica srednje i mlađe generacije.

2. Vlasta Delimar

Od samih početaka svog umjetničkog djelovanja, golotinjom u performansu, provocira patrijarhalnu Hrvatsku i ruši sve tabue . Još od kasnih 1970-ih bori se protiv stereotipa i očekivanja stavljenih pred žene kao i kodificiranja njihova tijela. Poznata je po zalaganju za ljudska prava, slobodu individue, pravo na različitost i ekološkoj svijesti.

3. Slavenka Drakulić

Uz Dubravku Ugrešić, naša najprevođenija spisateljica. Karijeru je započela u novinama „Start“ i „Danas“, baveći se prvenstveno feminističkim temama i problemom ženskog pisma. U svom književnom i novinarskom radu bavila se nizom osjetljivih tema, među kojima su i radovi o ratovima na Balkanu. Dobitnica je nagrade za europsko razumijevanje „Sajma knjiga u Leipzigu“.

4. Sanja Iveković

Multimedijalna umjetnica i feministička aktivistica koja svojim radom prokazuje nasilje u obitelji i društvu i ironizira utjecaj medija, pri čemu nerijetko u svojim projektima surađuje s ženskim organizacijama. Svoju feminističku aktivnost potvrdila je osnivanjem udruge „Elektra“ – ženskog umjetničkog centra u Zagrebu, te angažmanom na Ženskim studijima gdje predaje od 1994. godine.

5. Savka Dabčević-Kučar

Vodeća ličnost hrvatskog proljeća, zauzimala se za ravnopravan položaj Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, boreći se protiv centralizacije i za demokratsko društvo. Jedna od prvih žena doktora ekonomije u Hrvatskoj, a kasnije, 1969. i prva žena predsjednica „Saveza Komunista“ jedne republike, čime se našla na najvišoj mogućoj političkoj funkciju tog vremena. Odlukom partije isključena je iz sveg političkog, javnog, stručnog i znanstvenog rada. U godinama nakon 1971. iako neprekidno proganjana, prozivana i šikanirana, živi u stalnoj oporbi prema vladajućem sustavu. Predstavljala je Hrvatsku na međunarodnim sastancima žena parlamentarki, gdje je iznosila hrvatske probleme, posebice vezane uz agresiju i njene posljedice za Hrvatsku. Bila je i član hrvatske državne delegacije na Međunarodnom kongresu žena u Pekingu, rujna 1995.

6. Blaženka Despot

Naša poznata filozofkinja, jedna je od pokretačica sekcije „Žena i društvo“ u sklopu Sociološkog društva Hrvatske. Sekcija je bila prvo mjesta na kojem se znanstveno i argumentirano raspravljalo o temama koje nisu bile službeni dio korpusa znanja: pitanjima seksizma u jeziku, feminizma u filozofiji, homoseksualnosti i odnosu roda i spola. Ujedno je napisala knjigu “Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje”.

7. Dragojla Jarnević

Spisateljica iz razdoblja narodnog preporoda poznata je po opsežnom rukopisu od 1194 stranice, koji sustavno bilježi autoričina razmišljanja, razgovore, pisma, dokumente i opise događaja od 1. siječnja 1833. do 10. studenoga 1874. Rukopis se kao takav danas smatra jednim od najvažnijih opusa 19. stoljeća. Radila je kao učiteljica, te je u rodnom Karlovcu inicirala osnivanje privatne djevojačke škole što je bila samo jedna stavka u njenom iznimnom zauzimanju za veća prava žena.

8. Anka Berus

Prva žena ministar u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1953. godine, a poznata je i po borbi za radnička prava. Radila je na okupljanju žena u Splitu i zahtijevala za žene pravo glasa. Zbog svog ilegalnog rada i članstva u Komunističkoj partiji dva je puta zatvarana. Borila se u partizanima od 1942. godine i jedna je od 18 žena narodnih heroja u Hrvatskoj.

9. Vanda Kochansky Devidé

Premda po struci biolog botaničar, obrazovala je brojne generacije geologa i paleontologa, a bila je i utemeljiteljica mikropaleontologije u Hrvatskoj. Godine 1966. postaje dopisna članica, a 1973. redovita članica „Akademije znanosti i umjetnosti“ i ujedno prva žena primljena u Akademiju. Za svoj rad nagrađena je brojnim priznanjima, među kojima je i nagrada za životno djelo, 1975. godine.

10. Lidija Sklevicky

Antropologinja, etnologinja i sociologinja , šezdesetih godina prošlog stoljeća bila je prva na ovim prostorima koja je pokrenula pitanje feminističkih studija, te je iz tog razloga najčešće navode kao ženu koja je utrla put hrvatskim feministicama. Lydia Sklevicky je kao dio ženske skupine intelektualaca iz nekadašnje Jugoslavije sudjelovala u organiziranju prvog „Međunarodnog feminističkog skupa“, 1978. godine. Danas se na taj skup gleda kao na povijesnu prekretnicu u povijest civilnoga društva na ovim prostorima.


Povezano