Zagrebačko psihološko društvo – prema razvoju kvalitetne brige o mentalnom zdravlju

Jedna od dobitnica ovogodišnje Fierce Women WoW nagrade je organizacija Zagrebačko psihološko društvo, koja od 2017. godine iznosi psihologijska znanja i činjenice u javni prostor, a sve s ciljem reagiranja na društvena zbivanja iz pozicije struke.

U obrazloženju nagrade žiri portala Voxfeminae.net i udruge K-zona posebno je istaknuo sustavno i trezveno reagiranje na društvena događanja u kontekstu posljedica potresa i pandemije. Kroz 2020. godinu ZPD su nesebično producirale svima dostupan i relevantan sadržaj, pružale stručne savjete, te promicale znanost i ljudska prava.

Na pitanja o djelovanju ZPD-a za portal Voxfeminae.net odgovorile su članice Marina Milković, Sena Puhovski i Ivana Ćosić Pregrad.

Možete li nam ukratko predstaviti članove i članice Zagrebačkog psihološkog društva i razloge nastanka udruge?

Zagrebačko psihološko društvo broji 60-ak članova i članica, većinom psihologinja i nešto psihologa, koji žive i rade na području Grada Zagreba. Vrlo smo šaroliko društvo i radimo na raznim mjestima: u školama, na fakultetima, privatnim psihološkim praksama, ustanovama socijalne skrbi, nevladnim organizacijama, tvrtkama…svuda nas ima. 🙂

Društvo je nastalo iz želje stručnjaka za iznošenjem psihologijskih znanja u javnost te potrebe za reagiranjem na društvena zbivanja iz pozicije struke, uz stručnu i kolegijalnu podršku. Kroz naše aktivnosti nastojimo približiti pojmove i pojave, koje gotovo svakodnevno koristimo i komentiramo u razgovoru ili susrećemo u društvu, onako kako ih psihologija objašnjava, upoznati građane s važnim i zanimljivim istraživanjima koja objašnjavaju različite aspekte funkcioniranja ljudi, kao i dati psihološku perspektivu u pogledu na različita društvena zbivanja. Tako je naše djelovanje protekle godine zaista obilježila zdravstvena kriza i potresi, pri čemu je osobito dobar odaziv naših pratitelja bio na vježbe i aktivnosti za jačanje optimizma koje smo objavljivali na našim društvenim mrežama. 

Baš na društvenim mrežama vidimo veliku i strukturiranu produkciju na van. Kako to uspijevate i kako ste organizirane?

S obzirom na to da se ZPD-om bavimo volonterski uz svoje poslove, zna biti teško i izazovno, ali uspijevamo podijeliti obaveze i organizirati se. ZPD nam je jako važan i želimo govoriti o društvenim problemima iz psihološkog kuta pa nam je to važna motivacija i vjetar u leđa.

Naša je potreba doprinijeti onako i onoliko koliko kao stručnjaci možemo kako bi ovaj naš svijet bio bolje mjesto. Srećom ima nas više koji tu potrebu dijelimo i nekako smo do sada uvijek uspijevali u tome da povuče kada tko može ili se u nekoj temi posebno nalazi. Činjenica da ljudi čitaju, komentiraju i sve nam češće javljaju da je za njih to što činimo od koristi daje nam do znanja da to što radimo ima nekog smisla.

Planirate li rast organizacije, nedostaje li vam partnerskih organizacija ili nekih specifičnih profesija za širi doseg, i ako da, želite li ovom prilikom poslati neki apel?

Širimo se ovisno o tome koliko imamo dostupnih članova i naših unutarnjih resursa; i upravo radi toga možete primijetiti i neke oscilacije u našoj aktivnosti i produkciji materijala. Povremeno dogovaramo partnerstva na projektima vezanima vezanim uz primjerice mentalno zdravlje ili dezinformiranje, odnosno razna područja koja ulaze u okvire onoga o čemu psihologija nešto zna.

Posebno brinemo da imamo dovoljno vremena i resursa za glavne aktivnosti ZPD-a poput pisanja tekstova, organiziranja Tjedna psihologije, reagiranja na važne društvene događaje i slično.
Donacija fundacije Global Giving Fundation nam je omogućila da izradimo edukativne animirane filmove vezane uz mentalno zdravlje, traumu te gubitak i tugovanje, što su i inače važne teme o kojima nedovoljno govorimo u našem društvu, osobito u kontekstu kriznih događaja koji su obilježili protekli period. Rado prihvaćamo suradnje ako nam se netko javi kada god nam je to izvedivo, ali usmjerene smo uglavnom na svoje aktivnosti.

Koliko su usluge psihologa (ne)dostupne i dobro ili loše integrirane unutar našeg zdravstvenog sustava? Što najbolje, a što najlošije funkcionira?

Na žalost, svjesne smo da su psihološke usluge nedovoljno dostupne našim sugrađanima i sugrađankama. U javnim ustanovama je nedovoljno stručnjaka_kinja mentalnog zdravlja da bi se usluge mogle pružati redovito i kvalitetno, dok usluge u privatnom sektoru nisu financijski dovoljno dostupne svima, a tu su i liste čekanja.

Velike razlike u dostupnosti usluga psihologa postoje ovisno o različitim regijama i mnogim građanima, osobito u manjim i ruralnim sredinama, one su teško dostupne. Važno je da vladajući u našoj zemlji razumiju da ne postoji zdravlje bez mentalnog zdravlja.

Raširenost problema mentalnog zdravlja sve je veća. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da jedna od četiri osobe pati od nekog problema mentalnog zdravlja. Istovremeno, dostupnost usluga je mala, osobe s problemima mentalnog zdravlja često su izložene stigmi te nedostaje održivo financiranje usluga.

Potrebno je detaljno istraživanje potreba za uslugama mentalnog zdravlja, povećanje broja stručnjaka mentalnog zdravlja u zdravstvenim, obrazovnim i ustanovama socijalne skrbi, uvođenje prakse sklapanja ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s većim brojem stručnjaka mentalnog zdravlja te održivo financiranje organizacija civilnog društva koje pružaju usluge zaštite mentalnog zdravlja.

Koliko ste zadovoljne prisustvom psiholoških stručnjaka obrazovanju, oblikovanju medijskog sadržaja? Da li primjerice postoji uključenost psihologa u produkciju televizijskog sadržaja za djecu?

Znamo da neke od kolegica iz našeg društva surađuju u produkciju emisija za djecu u okviru dječjeg programa HRT-a, no ne znamo je li to propisano da tako mora uvijek ili je to odluka producenata i urednika. Ono što nam iskustvo pokazuje da zadnjih godina razni mediji sve više traže sudjelovanje psihologa pri kreiranju sadržaja koje plasiraju u javnost. Na žalost još je uvijek češće to da psiholozi tamo budu uključeni jer se to “lijepo vidi” na projektu, prije nego su zaista zainteresirani za čuti mišljenje. Također, često se o važnim temama govori povodom nekih teških i tragičnih događaja, gdje je opasnost i tanka granica da se određeno podučavanje o određenom problemu povezuje uz konkretan slučaj, što je etički nedopustivo iz pozicije naše struke.

Mislimo da je jedan od većih problema to što se briga o mentalnom zdravlju, kao i upravljanje važnim društvenim krizama poput pandemije i potresa, planira bez konzultiranja sa strukom. S time da naravno, nisu tu psiholozi jedina struka koja se bavi mentalnim zdravljem i ovim temama. Ono što se nama čini da su psihologinje i psiholozi, po našem mišljenju nedovoljno glasni u iznošenju svojih znanja i pogleda na važne društvene probleme i baš zbog toga mi smo odlučile progovoriti radije nego čekati da nas se pita.

Uz veliku želju da i dalje ovako glasno i uspješno nastavite svoju misiju, možete li nam otkriti koji su planovi ZPDa za budućnost?

Želimo nastaviti aktivno sudjelovati u društvenim raspravama i reagirati na društvena zbivanja, želimo doprinijeti razvoju sustavne i kvalitetne brige o mentalnom zdravlju, nastaviti promicati znanost, prvenstveno psihološku, i isticati važnost iznošenja znanstveno dokazanih činjenica i nužnost etičnosti u javnom istupanju.

I dalje se namjeravamo voditi znanjima koja su temeljena na valjanim i provjerljivim znanstvenim spoznajama, širiti valjane spoznaje o čovjeku i njegovom ponašanju, zagovarati poštivanje osobnog dostojanstva svih ljudi, načela jednakih mogućnosti te biti aktivne u promicanju ljudskih prava. S obzirom na to da je život nepredvidljiv, što nam je i godina iza nas vrlo jasno i slikovito pokazala, nemamo nekih konkretnijih planova od tih jer ne možemo znati u kojem smjeru će nas život i društvena zbivanja odvesti.

Ono što znamo je da je psihologija korisna na jako puno načina i u svim mogućim oblicima, pa je šteta ne iskoristiti to što nam nudi kako bi nam svima zajedno i jednim s drugima bilo što bolje živjeti.