Objavljeno

Vandana Shiva: Sjeme je potencijal obilja, a ne korporativnog profita

Poznata zbog ekofeminističkog pokreta Chipko, a još poznatija kao žestoka kritičarka Monsanta. Osnivačica Navdanye, pokreta za slobodu sjemena i bioraznolikost planeta Zemlje, dr. Vandana Shiva, znanstvenica, ekološka aktivistkinja, feministkinja, spisateljica i jako dojmljiva govornica, gostovala je 13. svibnja u Sisku u sklopu Foruma za prehrambeni suverenitet, a dan kasnije imali/e smo ju prilike čuti i u Zagrebu na Subversive festivalu.

Govorila više srcem o slobodi sjemena u Sisku ili umom o Zemljinoj demokraciji u Zagrebu, Vandana Shiva uspjeva podsjetiti ljude da nismo odvojeni od prirode i jedni od drugih. Naglašava da je korijen ekonomije isti kao korijen ekologije, grčki oikos. No, od kada je Zemlja proglašena mrtvom, učene žene vješticama, a muški patrijarhalni svjetonazor jedinim pravilnim, ekonomija kao sustav brige za život svih živih bića udaljila se od brige za planet. Danas 80 muškaraca kontrolira pola bogatstva svijeta i nastoje preuzeti još više.

“Postoji jedan veoma čudan način razmišljanja koji se koristi kako bi se privatizirao ovaj planet. Shvatila sam to 1987. na sastanku o novom genetskom inženjerstvu gdje je industrija raspravljala o tome kako preuzeti sjeme. To je ista industrija koja nam je donijela pesticide i kemijska gnojiva. Oni su stari manje od 100 godina, s njima se započelo u Hitlerovim laboratorijima.

Iste tvornice koje su izrađivale eksplozive, započele su proizvoditi dušikova gnojiva. Iako zrno graha kada je posađeno svojim rastom može popraviti razinu dušika u tlu besplatno, stvorena je iluzija da tvornice moraju proizvoditi dušik kako bi ga tlo imalo dovoljno. Pesticidi su nastali iz ranih istraživanja bojnih plinova.“, kaže Shiva te naglašava: “Kemijska poljoprivreda može postojati samo kao monokultura i pritom ne uništava samo raznolikost biljaka, nego i raznolikost naših kukaca oprašivača bez kojih nemamo hranu.  Uništava raznolikost organizama u tlu koji osiguravaju njegovu plodnost.”

Autorica je brojnih knjiga, prva iz 1988. Staying alive: Women, Ecology and Survival in India jedno je od prvih dijela ekofeminizma u kojem se govori o patrijarhalnom izvoru nasilja nad prirodom i ženama i nužnosti povratka ženskom principu. Za Earth democracy iz 2005. kaže:

“Zemljina demokracija je ponajprije uzimanje Zemlje u obzir kao subjekta. Zemlja je živa. Sva njena bića su živa i ljudi su samo jedan dio tog života. Moramo se odmaknuti od antropocentrizma.“

Pokret za slobodu sjemena inspiriran je Gandhijevim nenasilnim pokretom u doba kolonizacije od strane Velike Britanije. Slobodu pojedinca/ke koju je simbolizirao njegov kolovrat i mogućnost proizvodnje vlastite tkanine danas simbolizira sjeme i sloboda izbora svoje prehrane.

“U tijeku je veliki rat protiv poljoprivrednika/ca moje zemlje. Kada koristiš vlastito sjeme, radiš na plodnosti tla i uzgajaš raznoliko, možeš uzgojiti hranu bez dodatnih troškova. Čovječanstvo se tako prehranjivalo 10.000 godina! Poduzeća koja žele prodati to svoje sjeme i otrove, prikazuju da se bez tih skupih sastojaka ne može uzgojiti hrana.”, govori Shiva o rodnoj Indiji koja je zadnjih godina pod sve većim korporacijskim pritiskom.

“Unutar pet godina od ulaska Monstanta zadobili su kontrolu nad 95% sjemena pamuka u Indiji. Radi se o Bt-pamuku koji proizvodi otrov u samoj biljci. Cijena sjemena pamuka prije Monsanta bila je 5 rupija za kilogram. Oni su ju podigli na 4.000. To je više od 70.000% povećanja! Poljoprivrednik/ca naravno nema te novce tako da su prisiljeni/e uzeti sjeme na kredit i kroz 2-3 godine su u tolikom dugu da im kompanija oduzima zemlju. Taj poljoprivrednik/ca zatim odlazi na polje i oduzima si život pijući pesticid. Broj samoubojstava poljoprivrednika/ca u Indiji od 1995. do danas je više od 300.000. Samo jedan izgubljen život radi nečijeg profita je neprihvatljiv.“, upozorava Shiva.

Lokalni čuvari sjemena i njihova globalna zaštitnica, dr. Vandana Shiva, Sisak, 13. svibnja, u organizaciji ZMAG-a

Pokret Navdanya skupljajući sjeme, čuvajući žensko tradicijsko znanje, pomažući organskim poljoprivrednicima/ama te provodeći ekološke kampanje na konkretan način doprinosi zaštiti Majke Zemlje. Dio pokreta je i projekt Diverse women for diversity koji okuplja ženske grassroots inicijative iz cijelog svijeta kojima je bitno očuvanje bioraznolikosti.

Jedna od njihovih glasnijih kampanja jest ona o Round up-u, kemikaliji koju prodaje Monsanto, a za koju je Svjetska zdravstvena organizacija WHO nedavno objavila da je karcinogen. “Roundup, kemijskog naziva glifosat, uništava našu utrobu i kroz nju naš mozak.  Jedno od 20 djece u Americi je danas autistično, odnosno ima oštećenja mozga. Procjenjeno je da će ovim tempom uništavanja okoliša i hrane za 20 godina jedno od dvoje djece u SAD-u biti autistično.”, upozorava Shiva.

Novi manifest Navdanye Terra Viva uspoređuje principe linearne i cirkularne ekonomije.

“Linearna, negativna ekonomija koja ekstrahira od prirode stvara ekološke krize, a kad uzima od društva, stvara siromaštvo i nezaposlenost. Budući da su društvo i priroda povezani, kada se događa previše ekstrakcije dolazi do pukotine, do toga da tlo više nije u mogućnosti podržavati život.”, kaže Shiva te poziva na proučavanje praktičnih primjera u manifestu koji pokazuju da drukčija, cirkularna ekonomija u suradnji s prirodom jest moguća.

Pristupačna Vandana Shiva odgovorila nam je na nekoliko pitanja, a uskoro ćete moći pogledati i video uradak zabilježen tijekom njezinog posjeta Hrvatskoj.

Možete li pojasniti zašto je snaga u nenasilju?

Razlog zbog kojeg je nenasilje snaga je taj da moramo prestati s nasiljem prema Zemlji, to je jedini način da preživimo kao ljudska bića, moramo zaustaviti umjetno stvorene ratove između ljudi. Nenasilje je preduvjet ne samo mira, već naših života.

Kako definirate ženski princip?

Ženski princip je kreativna snaga koju svi mi imamo. To je snaga kojom možemo osloboditi vlastite kreativne energije i prepoznati kreativne energije drugih ljudi, kao i prirode. Ženstveni princip je svugdje, nalazi se u ulicama, u tebi, u meni.

Formalno ste obrazovani u znanosti, a danas ste žestoka kritičarka znanosti. Kako i zašto se Vaš pristup promijenio tijekom godina?

Ja sam kritičarka mehanicističke znanosti, 250 godina stare znanosti za koju je prije 100 godina, s pojavom kvantne fizike, dokazano da je neprikladna. Sva neoliberalna ekonomija se bazira na mehanicističkom pogledu na prirodu, ekonomiju, na sama ljudska bića. U mehanicističkom razmišljanju sve je fiksno, kako su čestice napravljene, takve će i ostati. No postoje i subatomske čestice i one još sitnije i sitnije i iza toga nema više ničega osim potencijala.

U kvantnoj teoriji ne razmišlja se o materijalnim stvarima, već o potencijalu. U svijetu fiksnih stvari jedina moguća interakcija je kroz kontakt, udaranje jednog o drugo, što je po svojoj prirodi nasilno. U kvantnoj teoriji, budući da je sve potencijal, valovi potencijala, sve je povezano. Potencijal ovisi o kontekstu, ide u raznim smjerovima. Čovječanstvo danas ima potencijal da samo sebe uništi ili pak potencijal da skoči na sljedeću razinu ljudske evolucije.

Zašto ste za lokalizaciju, a protiv globalizacije?

Kad postoje jake lokalne ekonomije, tada imate i jake nacionalne i internacionalne ekonomije. Globalizacija je pak samo još jedan naziv za koncentraciju bogatstva u rukama njih nekoliko, odnosno korporacija i globalnih igrača. Ja sam protiv nepravde, iskorištavanja, laži, okrutnosti… stoga sam protiv globalizacije.

Što više vlastitog sjemena sačuvamo, to nam je Monsanto manje bitan u životu. Što se više bavimo organskom poljoprivredom, to imamo više tržnica i manje smo ovisni o supermarketima. Trebamo što više hrane za vlastite potrebe uzgajati sami. Postoji samo jedan način da porazimo korporativnu moć u ovim vremenima – da ju učinimo manje bitnom u našim životima.


Povezano