Prva Parada ponosa u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori, iz sigurnosnih razloga još nije odobrena, no trebala bi biti održana 18. rujna, na dan oslobođenja grada i to pod motom “Stop fašizmu, sloboda narodu”.
Velika crvena petokraka zvijezda i zastava duginih boja, koju će s čuvenom antifašističkom parolom Nikšićem nositi pripadnici/ce LGBT zajednice, isprovocirala je crnogorske komuniste koji su već organizirali protestne šetnje s porukom kako će “svim silama braniti svoje simbole”.
Povorku planiraju organizirati nevladine organizacije Hiperion i LGBT Forum Progres.
O najavljenom događaju i položaju LGBT populacije u Crnoj Gori razgovarali smo s izvršnim direktorom Progresa, Stevanom Milivojevićem, jednim od svega nekoliko javno autanih gej osoba u državi.
Prvi se Prajd u Crnoj Gori održao polovicom 2013. godine u Budvi i protekao je u sukobu policije i homofobne rulje, dok su LGBT osobe kratko šetale u sjeni nasilja.
Milivojević ističe kako je sama LGBT zajednica, kroz djelovanje organizacija koje je okupljaju, u međuvremenu uspjela provesti mnoge aktivnosti na polju podizanja svijesti o LGBT osobama i ukazati na probleme s kojima se suočavaju uslijed društvene marginalizacije. Međutim, zabrane okupljanja, diskriminacija lokalnih vlasti, izraženo nasilje prema LGBT osobama te diskriminacija LGBT učenika i studenata, šalju jasnu poruku da se na terenu mora više raditi.
Nepristajanje komunista na najavu da će petokraka krasiti najavljenu paradu u Nikšiću, uz brojne homofobne izjave koje prate same pripreme, za Milivojevića predstavljaju fašizam. “Slogan ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’ je, kaže, “univerzalan”.
“Fašizam je sve ono što se već godinama događa i čini prema LGBT osobama. Starije strukture trebaju razumjeti fašizam u suvremenom kontekstu. Ne samo što okupator i domaći izdajnici više neće gaziti našim gorama nego ni partizanska borba nije bila borba za puku eliminaciju političkih protivnika. Takav je doživljaj u glavama mnogih koji navodno njeguju te tekovine. Onda se i ne moraju zvati partizanima,” objašnjava Milivojević.
“NOB je zagovarala ideje o socijalnoj pravdi i ravnopravnosti u kojima se danas prepoznaje i LGBT zajednica. Opredijelili smo se za univerzalne simbole koji pripadaju svima da bi se iz Nikšića poslala jasna antifašistička poruka.
Dobro je što se pokrenuta društvena diskusija. Važan je dijalog sa svima, no isti se u Crnoj Gori potpuno zanemaruje. Zabrinjavajuće je kada druga strana ne poštuje sugovornika te prijeđe mjeru slobode izražavanja i dobrog ukusa.
Kada smo prepoznali da pojedine partije i pojedinci otvoreno šire mržnju i najavljuju nasilje, posegnuli smo za demokratskim sredstvima zaštite i prevencije. Sada se primjećuju puno umjereniji nastupi. U nizu slučajeva očekujemo reakciju glavnog državnog odvjetnika. Također, vrijeme je da društveni dijalog o LGBT inkluziji prijeđe pod okrilje Vlade”, navodi Milivojević.
Nema promjena bez efektivne integracije LGBT tematike u obrazovne programe
Ove godine je već bilo pokušaja da se u Nikšiću održi šetnja. Na pitanje ima li sada naznaka da su građani/ke Nikšića spremniji i da će biti tolerantniji Milivojević je kazao:
“Prajd u Nikšiću inače pokušavamo organizirati duže od godinu dana. Taj period je za nas izgubljen. Unatoč podršci, zasad nisu započele korjenite reforme i inicijative. Obrazovanje ostaje hermetički zatvoreno.
Svatko tko se ozbiljno bavi ljudskih pravima zna da nema promjena bez efektivne integracije LGBT tematike u obrazovne programe i udžbenike. Zato inzistiramo da Vlada ozbiljnije i kvalitetnije pristupi svojim obvezama. Preuzeta je obaveza da se unaprijedi društveni život LGBT osoba. Svi smo svjesni da je to dug proces, ali neki rezultati moraju biti vidljivi već sada.”
Istaknuo je da je ovo dug aktualnim generacijama LGBT zajednice te da bi Vlada trebala biti zadovoljna i sretna što u LGBT zajednici i njenim predstavnicima ima stručne, odgovorne i pouzdane partnere.
“Reformski procesi se nepotrebno odugovlače, a često i opstruiraju. Nadamo se da će se građani Nikšića, usprkos eventualnom osobnom protivljenju ili nepodržavanju LGBT pokreta, uzdržati od nasilja i pokazati da LGBT zajednica može imati dostojanstven život i ostvariti svoje pravo na slobodu okupljanja”, rekao je.
Rad s policijom i pravosudnim sustavom pokazuje pozitivne pomake
Nasilje nad LGBT osobama je, nastavlja, Milivojević, i dalje jako izraženo: bilo da je fizičko, verbalno ili da je u pitanju diskriminacija u različitim sferama života.
Ipak, u sklopu obuka policijskog i pravosudnog sistema u proteklih je nekoliko godina učinjeno mnogo na podizanju svijesti, znanja i senzibilizacije državnih službenika kada je u pitanju specifičnost problema s kojima se svakodnevno suočava LGBT zajednica.
“Nakon uspješnih obuka policije, sljedeća instanca je tužilaštvo, s kojim je u proteklih godinu provedeno više obuka koje su već proizvele znatnu promjenu kada su u pitanju slučajevi nasilja. Polako se počinje rješavati i problem pogrešne klasifikacije slučajeva kao prekršaja umjesto kao krivičnih djela koja su prepoznata Krivičnim zakonikom.
Međutim, opet moram naglasiti da je sve ovo na neki način bavljenje simptomima, a ne i samim uzrokom koji leži u obrazovanju. Dok ne budemo imali obrazovni sistem koji funkcionira i koji ne ignorira i ne diskriminira LGBT osobe, proces će i dalje biti jako spor“, smatra Milivojević.
Milivojević se osvrnuo i na politiku Vlade Crne Gore prema LGBT osobama i istaknuo da je 2013. godine usvojena Strategija za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori koja nalaže niz konkretnih i jasnih mjera koje za svrhu imaju unapređenje čitave situacije, ali da se u posljednje vrijeme suočavaju s nekvalitetnom implementacijom.
“To je pokazatelj nezainteresiranosti i stavljanja LGBT strategije u nejednak položaj s ostalim državnim strategijama u Crnoj Gori. Ovo je prepreka s kojom se LGBT zajednica suočava i na koju LGBT Forum Progres ukazuje već niz mjeseci. Dok se to ne riješi, nažalost, moram reći da je podrška Vlade u ovom trenutku deklarativna, iako su u početku implementacije urađeni i određeni konkretni koraci“, objasnio je Milivojević.
Vidljivost LGBTIQ osoba kao ključ napretka
Milivojević je i sam oko 20 puta bio meta napada zbog svoje seksualne orijentacije, zbog čega i nosi ‘Natalijinu’ narukvicu. Ipak, za razliku od nekih drugih aut osoba u Crnoj Gori, Stevana obitelj nije odbacila.
“Vidljivost pojedinaca i njihova otvorenost LGBT zajednici u društvima kao što je crnogorsko sa sobom nosi određene sigurnosne rizike, kojih sam i sam bio svjestan prije stupanja na poziciju lidera svoje organizacije. Ipak, svaki sličan proces nažalost uključuje osobe koje će biti meta sličnih napada i različitih pokušaja diskreditacije.
Ako vjerujete u ono što radite i imate podršku užeg okruženja, obitelji i prijatelja, vjerujem da će se na kraju sav trud, rad i neprijatne situacije s kojima se susrećemo rezultirati boljim životom za LGBT osobe u Crnoj Gori,” kaže.
Imajući u vidu svoj i živote LGBT prijatelja/ica, Milivojevića smo pitali što kaže ljudima iz inozemstva koje poznaje, preporučuje li im da dođu Crnu Goru?
“Crna Gora je nedvosmisleno prelijepa zemlja koja može mnogo toga ponuditi i koju bih preporučio svima. Međutim, kao i sva društva u tranziciji, i crnogorsko mora proći put kada će sve osobe, bilo da su građani Crne Gore ili ne biti jednaki i pred zakonom i pred ostatkom društva,” zaključuje.
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
