Objavom kandidature za predsjedničke izbore u SAD-u 2016., Hillary Clinton je najavila hvatanje u koštac s nekim od gorućih pitanja poput neravnomjerne raspodjele moći te jasno istakla ‘feminističke obiteljske vrijednosti’ kao ključan dio svoje kampanje. Misli li Hillary Clinton pri tom ozbiljno i hoće li feminizam u njenoj kampanji pokrenuti promjene?
Prilikom lansiranja kampanje, aktualna državna tajnica je izjavila da su se Amerikanci/ke uspješno izborili za izlazak iz teškog ekonomskog razdoblja, no da je budućnost i dalje povoljnija za one na vrhu. Zloglasnih 1% svakako je u povoljnijoj poziciji, no to je i sama Clinton sa svojih između 5 i 25 milijuna dolara, zbog čega je njezino zalaganje za veću ekonomsku ravnopravnost teško shvatiti ozbiljno.
Portal rs21 donosi 5 razloga zašto bi predsjednica Clinton mogla iznevjeriti očekivanja.
Jednake plaće
Stav Hillary Clinton prema rodnom jazu u plaćama javnosti je dobro poznat. Clinton je često predsjedala raspravama u senatu na temu rodne (ne)ravnopravnosti u plaćama te istu temu provlačila kroz svoje govore i javne istupe. Ono s čim javnost nije upoznata jest činjenica da je Clinton od 1986. do 1992. bila u odboru Walmarta, najvećeg američkog lanca samoposluga.
U tom periodu Walmart je bio uključen u zloglasnu kampanju protiv sindikata koja je rezultirala otpuštanjem onih koji su podupirali sindikate te špijuniranjem zaposlenika koje se nastavilo do danas. Clinton je o ovome šutjela, no tužba 1,5 milijun bivših i trenutačnih zaposlenica koja je zbog rodne diskriminacije 2011. godine podnešena Vrhovnom sudu nije mogla proći nezapaženo.
Također, Alice Walton, nasljednica lanca Walmart, je 2013. donirala 25 tisuća dolara za kampanju Hillary Clinton. Uzevši u obzir navedeno, čini se da Clinton, dok je zaposlena razbijanjem staklenog stropa ne razmišlja mnogo o onima koji su ostali na dnu.
Vanjska politika
Hillary Clinton ima reputaciju snažne zagovarateljice rata, a njezina potpora ratu u Iraku prilikom kandidature 2007. godine odbila je liberalne demokrate. Uvijek je preferirala agresivan nastup nasuprot pregovorima, a u najmanje tri ključna vanjsko-politička pitanja, vazana uz Afganistan, Libiju i Bin Ladena, zauzela pristup agresivniji od onog koji su zagovarali republikanci.
Clinton je također pružila snažnu potporu suprugu prilikom odluke o bombardiranju Jugoslavije od strane NATO-a 1999. godine, štoviše nagovarala ga je da to učini. Pod Obaminom administracijom predsjedala je ekspanzijom ilegalnih napada bespilotnim letjelicama zbog kojih je nastradalo tisuće žena, a podržavale je i osnaživnje povzanosti SAD-a i brojnih diktatura.
Možda Clinton misli da život žena van SAD-a vrijedi manje ili da je se to ne tiče, u svakom slučaju, propušta vidjeti štetu koju nanosi milijunima ljudi.
Reproduktivna prava
Uz zalaganje za jednake plaće i podršku istospolnim brakovima, čini se da je ključni aspekt kampanje Hillary Clinton njezin imidž liberalne i socijalno osviještene političarke. Dok snage koje se trude ograničiti dostupnost abortusa od 2011. dobivaju sve snažniju potporu, pogotovo na jugu, Clinton ponavlja kako bi abortusi trebali biti tri stvari: ”sigurni, rijetki i legalni”.
Njezina izjava se naoko ne čini spornom, no ako uđemo dublje u značenje tih triju riječi, problematičnom bi se mogla pokazati ona koja se odnosi na učestalost pobačaja. Izjavivši da bi se pobačaji trebali događati rjeđe, Clinton implicira da se događaju prečesto te ih stavlja u drugačiju poziciju u odnosu na ostatak zahvata u zdravstvenom sustavu. Ne čuje se često kako bi transplatacije bubrega trebale, uz sigurne i legalne, biti i rijetke.
Da je Clinton uistinu u interesu abortuse učiniti rijetkima uz jednaku razinu kvalitete, osvrnula bi se na visoke cijene trudničke skrbi (30 tisuća dolara za vaginalni porod, 50 tisuća za carski rez). Premda je odnedavno za poslodavce/ke obvezno da u zdravstveno osiguranje uključe i usluge trudničke skrbi, nije točno određeno na koje se to usluge odnosi.
Također, Clinton se po pitanju reproduktivnog zdravlja osvrće uglavnom na pitanje kontracepcije i pobačaja, ignorirajući pri tom probleme specifične za strankinje, poput smiještanja u detencijske kampove tijekom trudnoće, ili činjenicu da je SAD jedina razvijena država koja trudnicama ne omogućava plaćeni porodiljni dopust.
Da je Clinton doista ozbiljna u vezi reproduktivnih prava, pozabavila bi se industrijom zdravstvenog osiguranja, a doista je ‘rijetko’ da se američki predsjednik/ica time bavi.
Smanjenje u socijalne pomoći
Vlada Billa Clintona je poduzela niz mjera koje su dovele do smanjenja budžeta za pomoć siromašnima od gotovo 10 milijardi dolara. Pomoć siromašnim obiteljima je 1996. godine iznosila 15,8 milijardi dolara da bi 2011. iznosila samo 5,2 milijarde dolara. Uvedene su i mjere poput čekova za dobro roditeljstvo. Mjere su poduzete s namjerom da se zaustavi ‘kultura ovisnosti’ i da se roditelji potaknu na zasposlenje, no rijetko koji roditelj je mogao uzdržavati obitelj radeći jedan ili više minimalno plaćenih poslova, a kada posljedično ne bi provodio dovoljno vremena s djetetom, vlada bi mu uskratila ček.
Prema istraživanju iz 2014., jedna od tri žene u SAD-u živi u siromaštvu ili na samoj granici siromaštva, a dvije trećine žena su ili primarne hraniteljice obitelji ili osiguravaju jedan od obiteljskih prihoda.
Napadi na socijalna davanja koje je Hillary predvodila tijekom 1990-ih doprinijeli su stigmatiziranju žena koje primaju socijalnu pomoć. U analizama medija iz 1990-ih, dramatično se povećala upotreba sintagme ‘skupljačica socijalne pomoći’ (welfare queen) kao pogrdnog (i rasističkog) izraza.
Ako ne poduzme ozbiljnije mjere, zalaganje Hillary Clinton za povećanje minimalne plaće neće biti dovoljno onima koji jedva spajaju kraj s krajem, osobito kada dolazi od žene koja se u svojoj knjizi Living history hvali činjenicom da su za administracije njezina supruga socijalna davanja smanjena za 60%.
Rasizam i migracije
U SAD-u trenutno boravi 21 milijun imigrantkinja, a polovicu neprijavljenih useljenika čine žene, no iako pruža potporu Obaminim mjerama pomilovanja nekima od ilegalnih imigranata/kinja, čini se da će Hillary Clinton nastaviti s demokratskom tradicijom obećavanja tolerantnije politike po pitanju azila s jedne strane, te jačanja osiguranja na državnim granicama s druge strane.
Dok će dodatna zaštita na granici s Meksikom biti jedna od glavnih točaka kampanje, Clinton se neće osvrnuti na nalaze istraživanja prema kojima 80% žena koje prelaze granicu iz Meksika doživi neki oblik seksualnog uznemiravanja ili silovanje. Ne samo što je podatak sam za sebe zastrašujuć već predstavlja i pogoršanje u odnosu na istraživanje Amnesty International-a iz 2013. prema kojem je taj postotak iznosio 60%.
Od 2004. godine, 6,000 migranata/kinja je umrlo na američko-meksičkoj granici, a 40,000 ih je umrlo na drugim granicama pokušavajući ući u SAD, a ukoliko migrantkinje uđu u SAD, vjerojatno će se susresti s ekstremnim siromaštvom i rasizmom, no ne čujemo da Clinton o ovome govori.
***
U videu predsjedničke kampanje iz 2007. vidjeli smo Hillary Clinton kako sjedi u svom raskošnom dnevnom boravku s cvijećem i obiteljskim fotografijama. Tada je u periodu od dvije minute riječ ‘ja’ izgovorila 31 put. U promotivnom videu za ovu kampanju, lansiranom 12. travnja, pojavljuje se okružena Afroamerikancima/kama, Hispanoamerikancima/kma i istospolnim parovima. Ovaj put ‘ja’ je izgovorila samo četiri puta, dok se sve ostalo vrti oko riječi ‘mi’.
Clinton sada tvrdi da nije izolirana u svojoj palači, već da je dio susjedstva. Kao oštroumna članica američke vladajuće klase, nešto je naučila iz kampanje Baracka Obame.
Ono što ju u kampanji zasigurno čeka, brojni su seksistički napadi, a komentar na poziciju koju feministi/kinje trebaju zauzeti po tom pitanju prepuštamo Kevinu Youngu i Diani C. Sierra Becerri iz Jacobina:
“Radikalnija vizija feminizma ne znači da žene poput Hillary Clinton ne bismo trebali braniti od seksističkih napada: trebali bismo, baš kao što branimo Baracka Obamu od rasističkih napada. No, znači da moramo saslušati glasove najmarginaliziranijih žena kao i rodnih i seksualnih manjina – od kojih su mnoge/i izrazito kritični prema feminizmu Hillary Clinton – i postupati solidarno s pokretima koji traže ravnopravnost u svim područjima života i za sve ljude. To su feministi/kinje koji/e nisu pozvani/e na domjenak Hillary Clinton, osim možda da poslužuju i čiste.”
Prevela i prilagodila: Ivana Andrijašević
