Kolumnistica New York Timesa Gail Collins nedavno se u svojoj kolumni prisjetila vremena u kojima je jedini način da dobije kreditnu karticu određene trgovine bio upisivanje imena njezinog muža kao vlasnika.
Nemalo čudi to što vrijeme o kojem se govori nisu opresivne 50-te, već rane 70-te godine prošlog stoljeća. Betty Friedman već je 1963. u svom manifestu Feminine Mystique pokušala objasniti ovaj fenomen činjenicom da izdavači kreditnih kartica nisu gajili pretjerano povjerenje prema ženama pri plaćanju računa (premda su bile stabilna potrošačka skupina), upravo zato što su one vlastiti novac rijetko zarađivale i posjedovale.
Ova kolumna nadahnula je novinarku The Huffington Posta da istraži što nam je sve bilo zabranjeno prije 100 godina, a što nam ostaje nedohvatno čak i u trećem mileniju.
Godine 1913. žene u SAD-u nisu mogle:
1. Glasovati
U Sjedinjenim Američkim Državama to pravo dobile su prihvaćanjem 19. Amandmana 1920. godine, dok su državljanke Hrvatske u okviru Jugoslavije to pravo dobile 11. kolovoza 1945.
2. Posjedovati kreditnu karticu na vlastito ime
Zakonskom odredbom iz 1974. zabranjena je diskriminacija posjednika kreditne kartice na osnovu spola.
3. Legalno okončati trudnoću
Pravo na pobačaj jedno je od prava koje su stanovnice naših prostora dobile prije građanki Sjedinjenih Država. U bivšoj Jugoslaviji, pobačaj je legaliziran još 1952. godine. U SAD-u je pobačaj zakonski dozvoljen nakon dva sudska procesa (Roe protiv Wade i Doe protiv Boltona) 1973. godine.
4. Kupiti kontracepcijske tablete
Kontracepcijske tablete izumljene su 1960., no njihova proizvodnja i prodaja dopuštena je tek 1965. godine.
5. Koristiti hitne metode kontracepcije
Pilula za dan poslije odobrena je od strane Agencije za hranu i lijekove 1998., a u Hrvatskoj se našla u prodaji tek u kolovozu 2010.
6. Pohađati sveučilišta Harvard, Yale, Princeton, Brown, Dartmouth ili Columbia
Samo su rijetki pripadnici Ivy lige primali žene prije 1913. Na drugom kraju svijeta, u listopadu 1901. prve studentice upisane su na Mudroslovni (Filozofski) fakultet Zagrebačkog sveučilišta. To su ujedno i prve studentice Zagrebačkog sveučilišta, kao i prve studentice u Hrvatskoj općenito, jer je tad na jedinom hrvatskom sveučilištu, onom u Zagrebu, samo na Mudroslovnom fakultetu bilo omogućeno studiranje djevojkama. Tek 1918. pristup svojim predavanjima omogućilo je i još nekoliko fakulteta Zagrebačkog sveučilišta: Pravni, Medicinski i Gospodarsko-Šumarski.
7. Upisati diplomski studij ako su udane
Sveučilište Harvard 1961. godine odbilo je prijavu za upis diplomskog studija gospođice Richman ovim objašnjenjem.
8. Postati astronautkinjom
Iako je čovjek sletio na mjesec 1961., tek 1979. je NASA uvrstila prve žene u svoj izbor astronauta.
9. Postati sutkinjom Vrhovnog suda
U Sjedinjenim Državama nikad nije postojao zakon koji bi to izričito branio, no prvi predsjednik koji je to napravio bio je Ronald Reagan, uvrstivši 1981. godine Sandru Day O’Connor u izbor sudaca Vrhovnog suda.
Godine 2013. žene u SAD-u još uvijek ne mogu:
1. Nužno pristupiti legalnom abortusu
Prema istraživanju Huffington Posta, preko 50 klinika za abortus je zatvorilo svoja vrata ili prestalo vršiti tu uslugu u zadnje tri godine kao rezultat zakona koji onemogućuju njihovo funkcioniranje. 24-satni rok koji mora proteći između podnošenja zahtjeva za pobačaj i obavljanja istog otežava cijeli proces ženama slabijeg financijskog statusa (pristup automobilu i klinici).
2. Imati plaćeni porodiljni dopust
Sjedinjene Države su jedina država „razvijenog“ svijeta koja ne zahtijeva od svojih kompanija da omoguće zaposlenicama porodiljni dopust. Kao rezultat toga samo 16 posto ih to čini. U Hrvatskoj pravo na rodiljni dopust i isplatu rodiljne naknade u visini pune plaće imaju sve zaposlene i samozaposlene majke koje su ostvarile najmanje 12 mjeseci neprekinutog radnog staža.
3. Vidjeti pripadnice svog spola jednako zastupljene u državnom vrhu ili na čelima poduzeća
Žene drže samo 20 posto mjesta u senatu i nalaze se u četiri posto čelnika 500 najuspješnijih poduzeća po časopisu Fortune. Prema podacima predsjednice hrvatskog ogranka organizacije Business and Professional Women (BPW) Alide Perkov na vodećim pozicijama velikih tvrtki žene se nalaze u samo šest posto slučajeva dok u Hrvatskom saboru čine oko 25 % zastupnika.
Prevela i prilagodila: Veronika Mesić
