Ujedinjeni narodi najavljuju kako preostaje samo 12 godina da se emisije stakleničkih plinova smanje na pola ne bi li se spriječile ozbiljne posljedice klimatskih promjena. Širom svijeta, mlade aktivistkinje i aktivisti bore se da to postignu. Ipak, unatoč sve oštrijim posljedicama klimatskih promjena svake godine – sve češće oluje i poplavljivanje obalnih područja, ekstremni požari, suše koje napadaju ključne izvore vode – uporaba fosilnih goriva i dalje raste.
Global Citizen navodi popis 12 istaknutih mladih aktivistkinja čiji napori imaju snažan lokalni i globalni utjecaj na širenje svijesti o nužnosti zaustavljanja klimatskih promjena.
Greta Thunberg (Švedska)
U posljednjih godinu dana Greta Thunberg (16) postala je najistaknutija aktivistkinja za zaštitu okoliša. Nominirana je za Nobelovu nagradu za mir, održala je govor na Svjetskom gospodarskom forumu i u Europskom Parlamentu te je pokrenula globalne proteste učenika/ica petkom pod nazivom Fridays For Future (Petci za budućnost). Poznata je zbog svojih jasnih govora u kojima ne ublažava situaciju i ne štedi publiku ozbiljnosti situacije. Smirenom ustrajnošću drži čovječanstvo i vladu odgovornima za klimatske promjene te zahtijeva prestanak korištenja fosilnih goriva.
India Logan-Riley (Australija)
Globalno 2,5 milijardi ljudi ovisi o zemlji autohtonih naroda i njihovim proizvodima u vidu hrane, vode, kvalitete zraka… Njihova zemlja predstavlja važne ekosustave, a često ih od korporacija štite samo grupe za zaštitu autohtonih naroda. Jedan od velikih problema s kojima se autohtoni narodi susreću je i deforestacija. Iako njihovi napori često prolaze nezamijećeno, oduvijek su bili na prvim crtama bojišnice za zaštitu okoliša. Mlada aktivistkinja i konzervatorica India Logan-Riley radi u tom polju kako bi osigurala ostvarivanje prava autohtonih naroda Australije za svoju zemlju. Njeno sudjelovanje na UN-ovim konferencijama doprinijelo je donošenju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, prvog dokumenta koji zemlje na međunarodnoj razini obvezuje da smanje negativne učinke klimatskih promjena.
Nakabuye Hilda Flavia (Uganda)
Čak 77 posto populacije Ugande čine osobe mlađe od 30 godina, a među njima je u porastu broj ljudi koji se priključuju pokretima usmjerenim na problem klimatskih promjena i održivosti okoliša. Aktivistkinja Nakabuye Hilda Flavia uporno podiže svijest o opasnosti klimatskih promjena i zagađenja plastikom. Postala je vodeća figura prosvjeda Fridays For Future u Ugandi. Također organizira akcije čišćenja plastike o kojima i piše na blogu Striker Diaries te potiče vladu Ugande da poduzme napore u vidu smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Luisa Neubauer (Njemačka)
Često nazivana „njemačkom Gretom Thunberg“, Luisa Neubauer (22) jednako je ustrajna u svom aktivizmu. Jedna je od organizatorica njemačkih prosvjeda Fridays For Future, surađuje s organizacijama koje se bave klimatskim promjenama poput 350.org i redovito zagovara klimatske akcije na globalnim diplomatskim događanjima. The Guardian izvještava kako je u jednom govoru prozvala njemačkog ministra ekonomije kao odgovornog za dio klimatskih problema jer radi za industriju, a ne za ljude.
Ridhima Pandey (Indija)
U zamahu pokreta mladih ljudi koji klimatske promjene vide kao prijetnju svojim ljudskim pravima poput pristupa hrani, vodi i sigurnosti života, našla se i Ridhima Pandey (9). Istaknula se tužbom protiv indijske vlade zbog ignoriranja problema klimatskih promjena 2017., što je samo dio sve većeg pravnog pokreta koji utječe na vlade. U svojoj tužbi, Pandey poziva indijsku vladu da smanji emisiju stakleničkih plinova, razvije strategiju smanjenja emisije ugljika te kreira plan za oporavak od posljedica klimatskih promjena. U svojoj peticiji navodi kako je njena vlada podbacila u regulaciji i redukciji emisije stakleničkih plinova što uzrokuje ekstremne klimatske uvjete, a utječe na nju i na buduće generacije.
Shalvi Sakshi — Fidži
Kao otočna država na Pacifiku, Fidži je je jedna od država koje su najizloženije utjecaju klimatskih promjena, a zbog rasta razine mora u narednih nekoliko desetljeća u opasnosti je od potopa. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2017., Shalvi Sakshi (12) žustro je progovarala o tom problemu. Pozvala je svjetske vođe na akciju za smanjenje emisije stakleničkih plinova u atmosferu s jednostavnom porukom da je sada vrijeme za djelovanje kako bi se usporio rast razine mora.
Isra Hirsi (SAD)
Isra Hirsi (16) aktivistkinja je za klimu koja se našla među glavnim organizatoricama prvih prosvjeda za zaštitu okoliša i klime u SAD-u, a koji su motivirani prosvjedima Fridays For Future. Potiče raspravu o problemu ekološkog rasizma, naglašavajući kako klimatske promjene znatno više utječu na marginalizirane, crnačke i siromašne zajednice i zahtijevajući prioritizaciju marginaliziranih zajednica u klimatskim akcijama (The Cut).
Također je važno napomenuti kako njena majka, političarka Ilhan Omar, zagovara Green New Deal kojim bi SAD preuzeo svjetsko vodstvo u eliminaciji fosilnih goriva do 2030. godine.
Brianna Fruean (Samoa)
Brianna Fruean (20) aktivistkinja je za klimu koja se pola svog života bori za klimatsku pravdu. Potaknuta snažnim tsunamijem koji je pogodio Samou 2009., uništavši pritom infrastrukturu i poljoprivredu, Fruean se posvetila zaštiti okoliša. S 11 godina osnovala je samoanški ogranak klimatske organizacije 350.org i udrugu Small Voices u koji je uključila prijatelje i poznanike, učenike i učenice svoje škole, koji/e su aktivno štitili/e okoliš, primjerice dijeljenjem automobila za prijevoz do škole. Sa 16 godina postala je najmlađa dobitnica prestižne Commonwealthove nagrade za mlade za svoj ekološki aktivizam.
Marinel Ubaldo (Filipini)
Nakon što je 2013. godine tajfun Haiyan pogodio Filipine, odnijevši više od 6000 života i uzrokujući 4,5 milijardi dolara štete, Marinel Ubaldo odlučila se posvetiti borbi za klimatsku pravdu. Filipini su izuzetno osjetljivi na ciklone koji su preopterećeni zagrijavanjem oceana i rastućom razinom mora. I prije tajfuna Haiyan, klimatske promjene su utjecale na Ubaldo budući da je njen otac ribar te im navedeni problemi ugrožavaju uzdržavanje obitelji. Sudjelovala je na njujorškom Tjednu klime 2018. dižući glas protiv klimatske nepravde.
Winnie Asiti (Kenija)
Winnie Asiti (32) prvi put se bacila u vode klimatskog aktivizma 2006. godine na UN-ovim pregovorima o klimatskim promjenama održanim u Nairobiju u Keniji. Pet godina kasnije sudjelovala je u osnivanju African Youth Initiative, organizacije mladih za klimatske promjene, a danas je savjetnica u Global Greengrants klimatskom odboru nove generacije, organizaciji koja daje zajmove klimatskim pokretima i aktivistima/kinjama diljem svijeta. Također pomaže zajednicama da razviju vlastite strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Za Voice of America izjavila je kako je važno povezati lokalne i regionalne aktivnosti s događajima na međunarodnoj razini.
Rayanna Cristine Maximo Franca (Brazil)
Brazil je često mjesto najvećih borbi za klimatsku pravdu, ali i među najsmrtonosnijim zemljama za klimatske aktiviste/kinje. Pod vladom predsjednika Bolsonara došlo je do kršenja prava autohtonih naroda i masovnog porasta krčenja Amazonske prašume, koja igra veliku ulogu u regulaciji globalne atmosfere.
Rayanna Christine Maximo Franca (27) u svom se aktivizmu fokusira na prava autohtonih žena, no osnaživanje žena je također ključno za zaštitu okoliša. Veće su šanse da će žene biti pogođenije negativnim utjecajima klimatskih promjena, a obrazovanje je jedan od najboljih načina da se ublaže posljedice zagađenja okoliša. U Brazilu autohtoni aktivizam je usko isprepleten s klimatskim ciljevima jer se autohtone grupe dugo bore za pristup zemlji i resursima te zagovaraju zaštitu Amazone.
Oladosu Adenike (Nigerija)
Često nazivana ekofeministkinjom, Oladosu Adenike nigerijska je organizatorica protesta Fridays For Future. Poznata je po svojoj aktivnosti na Twitteru gdje svoje pratitelje/ice educira o kompleksnosti i važnosti klimatskih promjena te poziva mlade ljude na akciju za klimu.
