Slovenski Sektor Ž radijska je emisija o feminističkim politikama i praksama, kulturi, aktivizmu koja se već 20 godina emitira na valovima ljubljanskog Radija Študent. Za svoj dugogodišnji medijski angažman u polju rodne ravnopravnosti u Sloveniji dobili su nedavno WoW nagradu na dodjeli koja je 3. ožujka održana u Ljubljani. Između 120 nominacija, o pet dobitnica ove nagrade u Sloveniji odlučila je petočlana komisija koju je formirala organizacija Mesto Žensk.
Sektor Ž je jedina radijska emisija u Sloveniji, ali i širem prostoru regije, u potpunosti posvećena feminizmu, a o njihovoj dugoj povijesti govorila nam je jedna od urednica – znanstvena novakinja i asistentica na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani Anamarija Šiša.
Možeš li sjetiti vremena kada su prije 20 godina Katja Grabnar i Eva Horvat osnovale radio emisiju Sektor Ž? Kako se rađala ideja o emisiji, možemo li dobiti komadić povijesti, sjećanja na to vrijeme?
Nažalost, osobno se ne mogu sjetiti tih vremena. Ja sam dio mlađe generacije koja sada vodi Sektor i odrasla sam u Hrvatskoj, tako da svoju sliku o tim vremenima mogu formirati na temelju arhivskih emisija i kroz razgovor s bivšim urednicama i suradnicma. Upravo zato smo lani, u travnju, za 50. rođendan ljubljanskog Radija Študent u našoj emisiji ugostile njene nekadašnje urednice i došle do saznanja da su naši arhivski podaci netočni. Prva emisija je, naime, emitirana 13. prosinca 2000. godine. Ove godine, dakle, emisija slavi svoj 20. rođendan na radiju koji postoji već više od 50 godina.
Kako nam je tada ispričala jedna od prvih urednica, Katja Grabner, u jesen 2000. godine RŠ je objavio natječaj za nove radijske emisije na koji su se one, iako nisu bile aktivne radijske suradnice, prijavile. Tada su unutar kulturne redakcije RŠ, koju je u to vrijeme vodila Karla Železnik, dobile priliku voditi emisiju koja će se baviti pitanjima feminizma i položajem žena u društvu. U samim počecima je emisija bila podijeljena na različite rubrike u kojima su urednice pokrivale teme poput povijesti feminizma, umjetnosti i književnosti, intervjuirale mnoge žene i objavljivale aktualne vijesti i događaje vezane uz feminizam. Teme su birane spontano i autorice su od samih početaka bile autonomne u odabiru sadržaja i izvedbi.
Tea Hvala urednica je s najduljim stažom u Sektoru Ž. Kako ona danas vidi svoj angažman u emisiji? U izjavi u vašoj posljednjoj emisiji govorila je o stvarima koje su je smetale dok je radila kao urednica, a bile su vezane uz cinično-seksistički diskurs nekih muških kolega na Radio Študentu.
Tea Hvala je suradnica s najduljim stažem u Sektoru, čini mi se da je bila aktivna punih 12 godina, dok je urednica nadulje bila Ida Hiršenfelder, od 2008. do 2014. godine. Teško mi je govoriti o njihovim iskustvima, ali pitanje seksizma je generalni problem i RŠ definitivno nije cijepljen protiv seksizma. Autonomija koju ima Sektor Ž je svakako pozitivna stvar jer većina urednica i urednika autorskih emisija na RŠ-u ima mogućnost oblikovati i izvoditi program po želji i bez ograničenja, ali ta autonomija često zna djelovati izolirajuće, osobito ako se radi o feminističkoj emisiji.
Seksizam je prisutan i vidljiv, u eteru i u međuljudskim odnosima na radiju, ali dobra stvar je što radijske suradnice postaju sve glasnije i spremnije ukazati na probleme s kojima se susreću i, bez obzira na komentare i nesigurnosti, u prvi plan postavljaju teme koje ih zanimaju i ne rade ustupke niti na jednoj razini. Osim naše emisije, tu su i Lezbomanija i Feministična jutranjka, kao i mnogobrojne druge emisije koje vode žene ili se ponekad bave ženskim, feminističkim i LGBTQ+ pitanjima i problemima.
Tko je najzaslužniji za to da se emisija uspjela održati kroz tolike godine? Koje doba vam je bilo najveći izazov za opstanak?
Zaista je teško odgovoriti na to pitanje. Sve žene koje su bile urednice ili suradnice Sektora Ž su podjednako zaslužne za njen opstanak, jer su svojim radom omogućile neprekinuto emitiranje. Svaka od urednica i suradnica je djelovala na drugom području i zato se je emisija mijenjala i prilagođavala njihovim interesima. Istovremeno, svakoj je urednici bio izazov poštovati temelje koje su postavile njihove prethodnice pa su se i one mijenjale upravo kroz taj rad. Na samom početku su Katja Grabnar i Eva Horvat u koncept emisije zapisale da je emisija otvorena za sve. U praksi to znači da nam nikada nije bilo oganičavano što ćemo i s kime raditi. Čini mi se da je upravo taj fleksibilni sitem i podrška drugih suradnica to što je omogućilo da se emisija održi. Teško mi je u ime drugih govoriti koje doba je bilo najveći izazov, ali sigurno je svaka od urednica imala određenu krizu kada nije imala insipracije ili joj se sve činilo uzaludnim. Dobra strana RŠ-a je to da je uvijek moguće naći nekoga tko će ti se pridružiti ili nastaviti s radom tamo gdje si stala. Čini mi se da se zato emisija nikada zapravo nije borila za opstanak.
Koliko emisija je do sada emitirano? Na koji način surađujete s matičnom postajom Radio Študent na čijim se valovima emisija emitira?
Radi se o gotovo 1000 emisija u poslijednjih 20 godina. Svaka emisija je različita. Trenutno imamo četiri urednice (Teja Oblak, Klara Otorepec, Anamarija Šiša i Antonija Todić) i sistem kružnog uredništva koje traje tri mjeseca godišnje. U pripremi i realizaciji emisije svaki put sudjeluje različiti broj osoba, ponekada samo jedna od urednica koja emisiju vodi uživo pa joj u tome pomaže samo jedan radijski tehničar ili tehničarka. U nekim emisijama sudjelujemo sve, a ako je potrebno emisiju snimiti unaprijed, onda nam u tome pomažu i studijski tehničari te radijske spikerke, a ponekad i spikeri. Radio Študent nam omogućava sve tehničke i materijalne uvjete potrebne za izvedbu emisije, od telefonskih poziva i snimanja intervjua na daljinu, obradu snimki kojom se bavi tehnička služba, do upotrebe studija, fonoteke i drugih prostora za rad. RŠ isto tako brine za arhiviranje emisija, za naše skromne honorare i za radijsko obrazovanje. Budući da se većina urednica po prvi put susrela s radijem tek kada je pozvana da se pridruži Sektoru, morale smo proći kroz sistem obuke i učenja. Isto tako, svaka od nas ima mogućnost raditi i druge stvari na radiju, sudjelovati u drugim emisijama ili se pridružiti drugim kadrovima.
Sektor Ž su uređivale brojne feministkinje, no na koji način se emisija promijenila od svojih početaka do danas, koje ste faze prošli u uređivačkom, tehničkom, produkcijskom, ideološkom smislu? Primjerice, emisija je u prvim godinama bila emitirana subotom, a sada se na frekvenciji Radija Študent čuje svakog prvog četvrtka u mjesecu.
Promjena je u tih 20 godina bilo mnogo. Zadnja promjena je nova programska shema Radija Študent i promjena termina naše emisije – tako će nas slušateljice umjesto subotom u podne moći slušati četvrtkom navečer. To je svakako zanimljiva promjena jer je večernji tjedni termin slušaniji. Nedavno smo se odlučile isprobati novu formu – zadnjih par emisija smo prilagodile podcast formatu i uglavnom međusobno ili s nekim gošćama uživo razgovaramo o raznim temama – o rodno neutralnim kupaonicama, veganstvu, LGBTQ+ pravima i sl. Prije toga smo često emisije snimale unaprijed ili uživo čitale već pripremljeni tekst. Prve urednice su emisiju podijelile na rubrike i dugo vremena je bio aktualan takav stroži format. Trenutno se sa članicama_ovima društava Kvartir i Transakcija dogovaramo o emisijama posvećenim transrodnim sadržajima. Emisija se konstantno mijenja, nikada nije podjednako zanimljiva i kvalitetna, ali je oduvijek bila i ostat će prostor za učenje i napredak, upravo iz razloga što nam omogućuje da se preko nje susretnemo i upoznamo s mnogobrojnim zanimljivim ženama iz najrazličitijih područja.
Koja društvena i inistička pitanja i teme dominiraju u emisiji u posljednje vrijeme?
Urednička politika Sektora je oduvijek bila takva da se pratilo aktualna zbivanja u društvu na lokalnoj, regionalnoj ili svjetskoj razini, ali je prioritet bio obraditi teme koje su se urednicama činile najzanimiljivije ili najvažnije. Kroz razgovor smo više puta došle do zaključka da se određena pitanja i sadržaji već godinama ponavljaju i da ostaju aktualni – rodno uvjetovano nasilje, neplaćeni reproduktivni rad, radnička prava, seksualnost, seksualni rad, pornografija i sl. Istovremeno, pokrivamo festivale kao što su Mesto žensk, Rdeče zore, Deuje babe,, intervjuiramo njihove organizatorice ili gošće, pokrivamo zanimljive prijevode feminističke literature, recenziramo filmove, itd.
Kakva je politička agenda emisije Sektor Ž? Jesu li vaše gošće i gosti u emisiji uglavnom s područja Slovenije ili regije i Europe?
Politička agenda je dati podršku i prostor, iako ograničen na različite načine, feminističkom djelovanju s različitih strana, od malih akcija do službenih politika, teorija, festivala i pojedinkama. Istovremeno se bavimo preispitivanjem i kritikom seksizma, neravnopravnosti i određenih teorija i pretpostavki. Gošće nisu ograničene geografskim područjem, to su osobe koje djeluju na području Slovenije, regije i svijeta. Ukoliko putujemo snimamo intervjuje, lani smo snimile intervju s queer feminističkim kolektivom böse&gemein i s teoretičarkom Sophie Lewis. S domaćim gošćama emisiju snimamo uživo – tako smo u listopadu lani snimile intevju s Katjom Čičigoj koja je na slovenski prevela knjigu Shulamith Firestone Dijalektika spola i organizirala simpozij o njenom radu.
Na koji način su vaše slušateljice i slušatelji uključeni u emisiju, da li komentarima na društvenim mrežama, direktnim uključivanjem u program…?
Slušateljice su u rad emisije uključene uglavnom preko naše FB stranice, a ponekad se odlučimo i za direktno uključivanje u program. Zna se dogoditi da nas kontaktiraju s idejama i prijedlozima za emisije, uglavnom preko FB-a ili naših osobnih kontakata. Zaista smo otvorene za najrazličitije prijedloge i odluke donosimo uglavnom kolektivno.
Koliko je Sektor Ž vidljiv u slovenskom radijskom prostoru?
Ne bih rekla da je Sektor Ž pretjerano vidljiv, ipak se radi o emisiji koja se emitira jednom mjesečno na studentskom radiju. Iako RŠ djeluje i kao digitalni internet radio, njegov radijski odašiljač pokriva tek šire ljubljansko područje, no zbog svojeg kultnog statusa prvog javnog studentskog radija u Europi ima stalnu i vjernu publiku. Zato se i usudim reći da je ima i Sektor. Znamo da je Sektor vidljiv na slovenskoj feminističkoj sceni jer smo s njom dobro upoznate. Svejedno nas je ugodno iznenadila nagrada WoW jer smo time dobile priznanje većeg broja feminističkih kolektiva u Ljubljani. Zahvalne smo na nagradi i već sada, nakon deset dana, osjetimo povećanje vidljivosti koje dolazi sa svih strana. Smatram da će nas to potaknuti da i dalje aktivno radimo na kvaliteti emisije, da budemo hrabrije i spremnije na izazove koji tek dolaze.
Je li Sektor Ž jedina radijska emisija u regiji koja se bavi isključivo suvremenim feminističkim temama? Pratite li podcaste koji su u posljednje vrijeme popularni i bave se različitim temama iz područja rodne ravnopravnosti, digitalnih medija, pop kulture, feminističkih čitanja književnosti, filmova, tv serija…?
Sektor Ž jest jedina feministička radijska emisija u Sloveniji, ali ako se odmaknemo od radija kao institucionaliziranog medija i u to pitanje uključimo i podcaste, čini mi se da Sektor Ž nije jedina emisija koja se bavi feminističkim sadržajima. To su, recimo, podcasti Tampon zona, TNT BeFemTalks ili RadioAktivna. Sa zanimanjem pratimo njihov rad, kao i nekoliko drugih podcasta koji se u zadnje vrijeme množe velikom brzinom. Recimo: Red Scare, Call Your Grilfriend, The History Chicks i The Heart su neki od podcasta koje pratimo i koje bismo preporučile svima.
Dodjela nagrada za Strašne žene godine – Fierce Women WoW Awards dio je aktivnosti projekta Women on Women koji zajednički provode Mesto žensk u Sloveniji, Prostor rodne i medijske kulture K-zona u Hrvatskoj, Tiiit Inc. u Makedoniji te Outlandish Theatre Platform u Irskoj. Aktivnosti sufinancira Europska unija iz programa Kreativna Europa.
