Kratki film ‘Od ideala revolucionarka’ nastao je kao produkt ovogodišnjeg Vox Feminae Festivala i u okviru projekta ‘Women on Women’, a donosi animiranu priču o jednoj od najvažnijih zagrebačkih novinarki i književnica – Mariji Jurić Zagorki.
U svibnju 2021. samostalna istraživačica Neda Novosel u okviru VFF-a provela nas je urbanom turom užeg centra grada Zagreba, na potezu od Gundulićeve do Glavnog kolodvora, zanimljivostima Zagorkina života i stvaralaštva koje ju smještaju u krug strašnih žena. Inspirani turom, snimateljsko-redateljski tandem koji čine Paula Skelin i Luka Čižmak izradili su kratki film.
Neda Novosel Zagorkom se bavi od srednjoškolskih dana. Tada je po prvi put čula o Zagorki kao spisateljici šundliterature, pa je odlučila doznati tko je kreirao takvo mišljenje o autorici čiju bar jednu knjigu sadrži zasigurno svaka kućna biblioteka. Sa istraživanjem nije stala do danas, a u međuvremenu je postala i suradnica Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, gdje sudjeluje u vođenjima sobe, ciklusima predavanja te na književno znanstvenim skupovima u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke.
“Zagorka je fenomen bez podrške obitelji, bez supružnika protektora, bez visokog obrazovanja, bliska narodu, a tu je da obrazuje generacije i generacije svojom književnošću, novinarskom karijerom, aktivizmom i feminizmom, kroz svevremenske ideale građanske angažiranosti, nepotkupljivosti, poštenja, upornosti, borbenosti za pravednije i slobodnije društvo”, odgovara nam Novosel na pitanje što danas Zagorku smješta u krug strašnih žena. Dodaje kako je to također zbog njene uporne kontinuirane borbe i ustrajnosti u dolasku do zacrtanih ciljeva, bez obzira na prepreke kojih je u kontekstu društveno-kulturno-političkih situacija itekako bilo.
Iako se Zagorkom bavila dugi niz godina, događaj na VFF-u bio je prvi u formi ture. Razrada i donjogradski punktovi ture osmišljeni su u mjesecima pred festival, a glavna nit vodilja bila je ideja nepoznatog i manje poznatog o ovoj autorici, novinarki, aktivistkinji, feministkinji.
Foto: Nina Đurđević
“Obilazila sam, hodočastila tjednima po točkama/adresama koje sam odabrala za turu i pazila na moguće radove, ulični prostor za pozicioniranje grupe, zapravo sve ono o čemu inače kod predavanja ne razmišljam. Odlučila sam s ljudima prošetati ne samo kroz njezin život nego i kroz manje poznate romane, a kroz turu su nas vodili i njezini ideali. Prolazeći ulicama i slažući hodogram same su mi se otkrile neke simbolike o kojima inače ne bih razmišljala.”, rekla nam je Novosel o svom prvom iskustvu kao vodička kroz centar grada.
Animacija samog videa razvila se iz početne ideje da se izradi zanimljiva špica za video dokumentaciju spomenute ture o Zagorki. Luka Čižmak napravio je špicu koja je potom postala nit vodilja razvoj čitave animacije.
“Imali smo već iskustva u 2D-u i kolažnim animacijama, a isto tako Luka je napravio nekoliko kratkih animiranih filmova. Mislim da ovakva animacija može prikazati period početka 20. stoljeća na vrlo zanimljiv i zabavan način, prikazujući ustinu kako je Zagorka izgledala, no pritom pokretom “oživljavati” njezin karakter, radove, i grad Zagreb. Izazov je bio veliki jer je trebalo prikupiti sav materijal, kopati po zagrebačkim web arhivama koje prikazuju period između cca 1890.-1930. godine. Zapravo je bilo jako interesantno istraživati taj period u Zagrebu i mnogo toga smo naučili (npr. Strossmayerov trg se zvao Akademički trg, Masarykova ulica se zvala Marovska, Zrinjevac – Zrinjski trg, itd.)”, opisuje nam Skelin izazov rada na videu. Prilikom istraživanja koristili su se i Facebook grupom ‘Zagreb kakav je nekad bio’ u kojima se skrivaju zagrebačke stare fotografije, ali i katalog gradske knjižnice u Zagrebu, Zagorkin muzej, Vintage-Zagreb i još mnogo drugih web arhiva.
“Najzanimljiviji mi je period njezinog života kada je organizirala prvu žensku sindikalnu organizaciju ‘Kolo radnih žena’, te ženske demonstracije 1903. godine zbog čega je i bila pritvorena. Također, njezini pseudonimi u muškom rodu koje je konstantno koristila su isto jedan fun fact, ali isto tako mnogo govori o ženskim pravima u to vrijeme”, rekla nam je Skelin.
Da Zagorka spaja istraživače/ice iz raznih profesija slaže se i Novosel, zadovoljna što još ima ljudi koji ne dopuštaju da Zagorka bude zaboravljena. Po nekom tajnom istraživačkom kodeksu ne može nam oktriti puno o svom sljedećem otkriću o Zagorki jer čeka prijevod jednog interesantnog dokumenta, ali ju veseli svako novo otkriće ili poveznica koje odgovaraju na upitnike oko Zagorke.
“Grupu istraživačica Čuvarice vremena čija sam članica, spojila je Zagorka, a spojila me i s Gornjogradskim coprnicama koje između ostaloga nude kostimirano-edukativnu turu ‘Iz Zagorkina pera’. Planiram i dalje sudjelovati u spomenutom, naravno i uz neke nove izazove koji se nađu na putu”, kaže nam Novosel.
Paula Skelin s druge strane otkriva nam svoj entuzijazam za istraživanjem života hrvatskih strašnih žena kroz ovaj format, a posebno ju zanimaju Tatjana Dunja Ivanišević, Dora Pejačević, Ivana Brlić Mažuranić, ali i inozemne poput Sophie Scholl i Emme Goldman. Njezin kratki dokumentarni film ‘BREED’ ove je godine dobio posebno priznanje žirija na Festivalu mediteranskog filma u Splitu.
“Radim na svom novom kratkom igranom filmu ‘Klimanje’ koji je trenutno u postprodukciji, te istražujem ideje za novi kratki film. Volim istraživati različite formate, pa tako i dokumentarni i animirani film. Osim toga, aktivno se bavim i snimanjem i montažom raznih audiovizualnih materijala a posljednji je u postprodukciji – dokumentarni kratki video o ljetnoj turi 2021. umjetničkog drag kolektiva House of Flamingo”, kaže.
O stvalaštvu ovih dviju autorica i istraživačica sigurno ćete još čuti, čitati i vidjeti u budućnosti. A mi vas u međuvremenu pozivamo da pogledate i podijelite kratki film o Zagorki.
