Internet portali, Facebook, Instagram i YouTube najvažniji su izvori kulturnih sadržaja za mlađu publiku (18-29 god.), dok starija publika (>30 god.) više čita tiskane medije i newslettere. Generacijski jaz vidljiv je i u praćenju neprofitnih medija, ali i nezavisne kulture, gdje prednjači starija publika.
Navedeni podaci prikupljeni su u sklopu istraživanja navika praćenja kulture koje je proveo portal Kulturpunkt u suradnji s istraživačicama Dinom Vozab i Davorkom Vidović tijekom 2020. godine. Anketno istraživanje provedeno je na 440 ispitanika/ca u dobi između 15 i 68 godina iz svih krajeve Hrvatske te različitog stupnja obrazovanja, od čega je ipak najveći broj ispitanika/ca imao završeno visoko obrazovanje.
Karakteristike medijskih sadržaja koje mlađa publika (fokus grupa – studenti/ce novinarstva) najviše cijeni su osobnost ili autentičnost, bliskost vlastitom iskustvu, prilagodljivost vlastitim navikama, neposrednost, događanje u stvarnom vremenu i osjećaj uključenosti u događaje. Preferiraju vizualne i kraće formate, fotografije, video sadržaje i kraće, duhovite ili inspirativne rečenice/citate. Kulturu prepoznaju kao medijski zanemarenu i percipiraju je više u okvirima visoke kulture, no u kontekstu onoga što zaista prate najviše se ističe popularna kultura. Društvene mreže dominantna su im medijska platforma, a pritom više cijene Instagram, za koji smatraju da je personaliziraniji i zabavniji, dok Facebook vezuju uz zastarjelost, zasićenje informacijama, ozbiljnije sadržaje i starije publike.
Ohrabruje i podatak da je u razdoblju restrikcija kretanja zbog pandemije Covid-19 među mladima porastao interes za internetske i digitalne umjetnosti.
Zanimljivo je da mladi priznaju da na društvenim mrežama često osjećaju manjak kontrole nad sadržajima te ukazuju na nametnutost sadržaja koji im se nudi na feedu, kao i opći dojam da algoritmi određuju što će im se prikazati. Također, na društvenim mrežama povremeno osjećaju zamor i zasićenost informacijama; unatoč tome, one ostaju najpopularnije medijske platforme koje uvelike utječu na sadržaj i oblikovanje vijesti.
“Sve ove promjene događaju se u potpuno privatiziranoj sferi velikih tehnoloških kompanija koje sve više kontroliraju načine na koje konzumiramo vijesti i kulturne sadržaje, a svaki pokušaj njihove regulacije do sada je bio neuspješan. Da bi došli do publike, mediji tako moraju sve više ulagati u svoju promidžbu, što je posebno opterećujuće za nezavisne medije koji najčešće raspolažu s oskudnim sredstvima, a bave se vrlo specifičnim, uskim temama te objavljuju dugačke, analitičke tekstove koji sve teže dolaze u fokus publike, posebno mladih,” kazale su istraživačice.
Više o istraživanju pročitajte na stranici Kulturpunkta.
