Objavljeno

Ugledna teoretičarka Mieke Bal gostuje na konferenciji “Naratologija i njena nezadovoljstva”

Odsjek dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti organizira međunarodnu konferenciju Narratology and its Discontents: Narrating Beyond Narration od 6. do 8. travnja u sklopu koje će, uz brojne goste iz četrnaest zemalja, ugostiti znamenitu teoretičarku i filmsku umjetnicu Mieke Bal.

Konferencija se održava u prostoriji F22 u Frankopanskoj ulici 22, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Kao uvod u konferenciju, prva projekcija filma Mieke Bal održat će se danas 5. travnja u 18 sati, a riječ je o dokudrami Reasonable Doubt iz 2015. godine. Autorica će otvoriti i teorijski dio programa konferencije izlaganjem naslova In the Absence of Post-, a uslijedit će projekcije još dva njezina filma koja je realizirala u suautorstvu s britanskom video umjetnicom Michelle Williams Gamaker: Madame B: Explorations in Emotional Capitalism moguće je pogledati u četvrtak u 18 sati, a film A Long History of Madness u petak u isto vrijeme. Cijeli program konferencije dostupan je ovdje.

Mieke Bal, punim imenom Maria Gertrudis Bal, rođena je 14. ožujka 1946. u nizozemskom gradiću Heemstedeu. Zahvaljujući svojem bogatom iskustvu koje je stekla radeći kao predavačica, profesorica i mentorica na sveučilištima u Amsterdamu, Utrechtu, Rochesteru i drugdje, danas drži počasnu titulu profesorice emerite iz područja književne teorije na sveučilištu u Amsterdamu. Na istom sveučilištu 1993. godine osnovala je Školu za kulturnu analizu (Amsterdam School of Cultural Analysis) na kojemu se kontinuirano provode relevantna interdisciplinarna istraživanja iz područja filma, medija, kniževnosti, filozofije, vizualne kulture, muzikologije, religiologije, studija izvedbe i teatrologije.

Premda se ime Mieke Bal veže prvenstveno uz naratologiju i semiotiku, njezin istraživački rad obuhvaća i područja poput feminističke teorije, teorije migracija, mentalnog zdravlja i druga.

Rad Mieke Bal na polju naratologije smatra se jednim od najutjecajnijih za razvoj discipline, a njezina kniga Naratologija: uvod u teoriju pripovijedanja iz 1985. godine nezaobilazna je literatura ne samo u području teorije književnosti u sklopu koje se naratologija prvotno razvila, već je izvršila ogroman utjecaj i u analizi proizvoda kulture u širem smislu. Među brojnim teorijskim knjigama od kojih mnoge funkcioniraju kao udžbenici na programima kulturnih studija diljem svijeta, valja spomenuti Putujuće koncepte u humanističkim znanostima iz 2002. godine, Dvostruke izloženosti: subjekt kulturne analize iz 1996. i Smrt i disimetriju: politike koherentnosti u Knjizi o sucima iz 1988. Potonja knjiga naratološkom analizom ženskih subjekata ukazuje na rodno uvjetovano nasilje prema ženama u Bibliji i doprinijela je razvoju feminističke metode u interpretaciji klasičnih tekstova, posebice biblijskih. Uz iznimku nekoliko znanstvenih članaka uvrštenih u zbornike književne ili kritičke teorije, niti jedna njezina cjelovita knjiga nažalost nije prevedena na hrvatski pa nam ostaje nadati se da će gostovanje ove iznimne teoretičarke i umjetnice potaknuti domaće izdavače da razmotre mogućnosti prijevoda djela iz njezine bogate bibliografije.

Svoje teorijske interese Mieke Bal ne obrađuje samo u akademskom kontekstu, nego i u medijima filma, video instalacija te povremeno i kroz kustosku praksu. U nastavku donosimo detaljniji opis filmova koje će zainteresirana zagrebačka publika imati priliku vidjeti u sklopu konferencije.

Reasonable Doubt (2015., 98′, teorijska fikcija/dokudrama)

Građa filma nastaje kao spekulacija o biografijama filozofa Renéa Descartesa i švedske kraljice Kristine stvarajući, autoričinim riječima, njihov dvostruki portret. Zahvaljujući svojem interesu za filozofiju, kraljica Kristina pozvala je Descartesa na švedski dvor u želji da osnuje akademiju koja bi bila relevantna na europskom nivou. Descartes se ubrzo nakon posjeta dvoru razbolio od upale pluća i nedugo zatim preminuo. Autorica u filmu prikazuje paralelizme između te dvije iznimne ličnosti, počevši od činjenice da su oboje izgubili roditelje u vrlo ranoj dobi iz čega izvodi tezu da su zbog traumatskog iskustva oboje razvili neurotični kompleks napuštenosti koji se manifestira istovremenim traženjem i odbijanjem emotivnih veza, što se odrazilo i na njihovo neobično prijateljstvo. U skladu sa svojim interesom za mentalno zdravlje, Mieke Bal istražuje vezu između razuma i ludila, tvrdeći da te dvije sfere mogu dobro funkcionirati u sprezi jedna s drugom.

Madame B: Explorations in Emotional Capitalism (2013., 93′, teorijska fikcija/drama)

Suvremena verzija Flaubertove Gospođe Bovary prikazuje koliko opresivne ideologije poput patrijarhata i kapitalizma dominiraju stoljeće i pol kasnije. Film istražuje vizualnu ulogu žene u društvu muške dominacije, a taj interes podcrtan je konceptualnom odlukom da trojicu muškaraca u životu Emme Bovary glumi isti glumac. Riječima autorica, Emma nije zaljubljena ni u koga posebno, već u ljubav samu. Pritom lik Emme ne govori istim jezikom kao njezini ljubavnici čime se ukazuje na temeljno nerazumijevanje u njezinim odnosima s muškarcima.

A Long History of Madness (2011., 120′, teorijska fikcija/psihološka drama)

U još jednoj filmskoj obradi teme mentalnog zdravlja, Mieke Bal u suradnji s Michelle Williams Gamaker pripovijeda priču o pariškoj psihoanalitičarki Françoise Davoine. Kada njezina pacijentica Ariste umre, doktoricu Davoine otimaju srednjovjekovne dvorske lude i vode je na suđenje. Pitanje odgovornosti terapeuta za smrt mentalno oboljelih pacijenata obrađuje se putovanjem kroz različita stoljeća i države pa tako film pruža transhistorijski presjek tretmana mentalnih bolesti i ideološku pozadinu konstrukcije ludila.


Povezano