Za neke se žene kaže da ‘pate’ zbog mode, međutim, dok su i danas odjevni predmeti povezani s društvenim statusom, kroz povijest, ovo je bilo još izraženije, a patnja nije bila izbor, već svojevrsna obveza. Moda je naočigled razdvajala čitave klase, a žene se u nekim kulturama nisu smatrale poželjnim udavačama ukoliko joj se ne bi podredile.
Za ovotjedni Mix Feminae, pripremile smo stoga 10 popularnih modnih trendova, koji su obilježili različite periode povijesti, od kojih su neki mijenjali samo izgled tijela, a drugi i njegov oblik, a osim popularnosti veže ih i činjenica da su uistinu bili smrtonosni.
Korzet
Svima najpoznatiji, ali i jedan od najopasnijih modnih trendova, koji svojih zagovornika ima i danas, zasigurno je korzet. U Zapadnom se svijetu pojavio još prije 500 godina, a ženama je ograničavao disanje, te mogao voditi, ni manje ni više, nego slomljenim rebrima i unutarnjem krvarenju.
U početku je maskirao prirodni oblik tijela, utječući tako samo na torzo, međutim, u 19. stoljeću postaje istinska opasnost za zdravlje. Novi model korzeta nije skrivao prirodni oblik tijela nego ga naglašavao, čvrsto stežući struk, a najekstremniji modeli oblikovali su ‘ideal’ ženskog tijela od ramena do bedara.
Ovi ekstremni oblici, bili su izrazito opasni za kralježnicu i bokove, a služili su i kako bi potiskivali apetit, što bi često uzrokovalo nesvjesticu, pa su tako žene, osim zbog pucanja pluća (pneumotoraksa), atelektaze pluća i kroničnog gastroezofagealnog refluksa, mogle umrijeti i zbog nezgodnog pada.
U 19. stoljeću, zbog opasnosti po zdravlje, protivili su mu se liječnici, zbog pretjeranog naglašavanja ženske figure vjerski lideri, a feministkinje su ga opisale kao stvarno i simboličko utamničenje žena.
Početkom 20. stoljeća, korzeti postaju opušteniji, međutim, spomenimo još da su ih u njihovo zlatno doba nosile i trudnice, za koje je bio posebno dizajniran kako bi pokazatelji trudnoće bili što manje vidljivi, a u prvo vrijeme nosili su ih i muškarci, međutim, do sredine 19. stoljeća, mali broj onih koji su ga i dalje koristili bio je ismijavan.
Podvezivanje stopala
Ova tradicionalna kineska praksa koja se često smatra ekvivalentom Zapadnog korzeta, stara je više od tisuću godina, bila je simbol bogatstva, visokog društvenog statusa i ljepote, a stručnjaci naglašavaju da je žene činila ovisnijima o muškarcima.
Sve je počelo s konkubinom koja je pred carem plesala sa stopalima omotanima u svilu, a završilo je s nizom žena čija su stopala bila toliko deformirana da su mogle prelaziti samo kratke udaljenosti. Ovaj modni trend, mogao je uzrokovati različite infekcije i gangrenu, koja je smatrana poželjnim razvojem događaja jer bi prsti mogli otpasti.
Naime, u vrlo mladoj dobi kada su kosti krhkije, djevojčicama su se prsti savijali ispod stopala, kako bi poprimilo oblik lotusa, a ovo je kod muškaraca bilo toliko popularno da su se samo djevojke s podvezanim stopalima mogle nadati dobroj udaji, iskustvo je Han Qiaoni, najstarije živuće žene s podvezanim stopalima.
Smatra se da je tijekom 19. stoljeća između 40 i 50% Kineskinja imalo podvezana stopala, a praksa je zabranjena tek 1912. godine, međutim, kako je u društvu maleno žensko stopalo i dalje bilo znak višeg statusa, poznato je da je da su žene stopala podvezivale još u 1940-ima.
Krinolina
Napravljena od čvrstih materijala poput konjske dlake i čelika, krinolina je bila podsuknja u obliku velikog kaveza koju su žene u 19. stoljeću nosile ispod haljina, a neugodnima je činila svakodnevne aktivnosti poput sjedenja ili pukog prolaženja kroz vrata.
Također, kako su u to doba kočije bile česte, krinolina bi se često upetljala sa zupcima kotača, a najveća opasnost, bila je njezina zapaljivost. Naime, 1861. godine, supruga pjesnika Henryja Wadswortha Longfellowa, zapalila se i umrla. Osim toga, krinolina je bila podložna naletima vjetra, pa postoji nemali broj priča o ženama koje je vjetar odnio u more, gdje su se ubrzo utopile zbog teškog kaveza koji im je bio oko struka.
Šminka na bazi olova
Prije vremena velikih kozmetičkih brandova, najpopularniji oblik uljepšavanja bio je čitavo lice premazati olovom. Ova je praksa zabilježena još u staroj Grčkoj, a seže do 1920-ih godina kada su lica izbjeljivana puderima ili losionima baziranima na olovu, a poznato je da ih je koristila kraljica Elizabeta I.
Međutim, dok se razmišljalo o zavidnom vanjskom izgledu, zanemarena je opasnost koju olovo, tzv. spori ubojica, donosi. Naime, iako su bile potrebne godine da bi osoba akumulirala dovoljno olova u tijelu da bi mogla umrijeti, jednom kad bi do toga došlo, nije bilo spasa. Posljedice su bile oštećenja mozga, živčanog sustava, glavobolje, gubitak apetita, anemija, paraliza, nesanica, okus metala u ustima, te začudo, simptom mlitavog zapešća.
Prvom žrtvom ovog trenda smatra se Marie Gunning, irska plemkinja slavna po svojoj ljepoti i porculanskoj puti, koja je umrla 1760. godine, međutim, trend je nastavljen, što je pokazalo da zbog mode vrijedi i umrijeti.
Ukočeni ovratnik
Nazivan ‘ubojicom očeva’, odvojivi ukočeni ovratnik bio je popularan modni dodatak za muškarce u 19. stoljeću. Iako na prvi pogled bezopasan, bio je toliko čvrst da je mogao zaustaviti cirkulaciju, uzrokujući tako asfiksiju i apsces mozga.
William F. Dillon, bio je jedan od onih koje je zadesila ova sudbina, naime, 1912. godine, zbog problema s probavom „vrat mu je natekao i ovratnik ga je ugušio na smrt“, piše New York Times.
Čini se da su neki od njih smatrali da postoji povezanost čvrsto uzdignutog ovratnika i spolne zrelosti.
Bizarne potpetice, ukrasi za kosu, zubni aparatići i estetske operacije
Niti ovdje nije kraj bizarnoj modi, pa treba spomenuti i Chopin, odnosno primitivan oblik cipele s visokom potpeticom popularan u Europi od 15. do sredine 17. stoljeća, koji je stvarao iluziju dugih nogu sežući i do 70-ak cm u visinu. Što su bile više, cipele su bile i opasnije, zbog čega se žene često nisu mogle kretati bez pratnje.
Tu je i Fontage, ukras za kosu, popularan u Francuskoj u 17. stoljeću, koji se sastojao od mnoštva tkanine, a s vremenom je postao toliko velik da su žene na glavi nosile čitave ‘ekosustave’. Sam po sebi, osim zbog težine, Fontage nije bio opasan, ali budući da su u to doba lusteri sa svijećama bili česti, jasno je da je bilo slučajeva kada se gomila tkanine na glavi zapalila i uzrokovala u najmanju ruku ozljede svojoj vlasnici.
Spomenimo i Muslinovu bolest, odnosno običaj da žene mokrog tijela odijevaju tanke haljine od muslina kako bi im se isticale konture tijela, što je povezano i s činjenicom da su bogate i teške tkanine bile rezervirane za visoku klasu. Žene iz nižih klasa imale su tako česte upale pluća, budući da ovakvo odijevanje nikako nije odgovaralo hladnijem vremenu. Neki smatraju da je ova praksa odgovorna za epidemiju gripe u Parizu 1803. godine.
Jedan recentni trend, koji je postao popularan među tinejdžericama na Tajlandu, te u Indoneziji i Kini, su fiksni zubni aparatići, koji se nose neovisno o stvarnoj potrebi. Znak su bogatstva, društvenog statusa i stila, a kako se u modne svrhe često koriste oni neprofesionalno napravljeni, infekcije i različite komplikacije nisu rijetkost.
Sve bizarnije estetske operacije, mogli bi također promatrati u ovom kontekstu, pa tako Isabella Rossellini s pravom postavlja pitanje možemo li plastične operacije smatrati novim oblikom podvezivanja stopala.
Za kraj, pogledajte kako su 1893. godine zamišljali modu budućnosti.
