Žene na Olimpijskim igrama sudjeluju od 1900. godine, kada su se njih 22 natjecale u tenisu, jedrenju, kriketu, jahanju i golfu, dok danas čine nešto manje od polovice svih olimpijskih natjecatelja.
Kao i u ostalim poljima svog djelovanja, žene se i u sportu susreću s predrasudama i diskriminacijom, od toga da atletičarke nemaju jednake mogućnosti sponzorstva kao atletičari, do stajališta da se žene ne bi smjele baviti skijaškim skokovima zbog svog reproduktivnog zdravlja. Unatoč tome, kroz povijest sporta, ostvarivale su pobjede i slamale rekorde.
Predstavljamo devet strašnih žena olimpijske prošlosti koje su odbile slušati kada im je rečeno da se ne mogu natjecati.
Fanny Blankers-Koen
Ova nizozemska atletska zvijezda (sprinterica i preponašica), na Olimpijskim igrama 1948. godine, osvojila je četiri zlatne medalje. U to vrijeme bila je 30-godišnja majka dvoje djece i kritizirali su ju zbog nastupa na Olimpijadi.
„Dobila sam puno neugodnih pisama, ljudi su pisali da bih trebala ostati kod kuće s djecom i da mi se ne bi smjelo dozvoliti da nastupam u kratkim hlačama. Jedan novinar je napisao da sam prestara da trčim … Kad sam stigla u London, rekla sam mu ‘pokazat ću ti’“, izjavila je Blankers-Koen 1982. godine.
Wilma Rudolph
Tijekom 60-ih, smatrana je najbržom ženom na svijetu, a njezina postignuća još su impresivnija ako uzmemo u obzir da je kao djevojčica oboljela od dječje paralize. Nakon godina liječenja i odlučnosti, njezina karijera mogla je početi. Na ljetnim Olimpijskim igrama 1960. godine ova sprinterica osvojila je tri zlatne medalje.
„Ne znam zašto trčim toliko brzo. Jednostavno trčim“, izjavila je na vrhuncu karijere.
Fanny Durack
Ova je australska plivačica između 1910. i 1918. godine smatrana najvećom plivačicom u disciplinama od sprinta do maratona, a 1912. godine, zlato je osvojila u disciplini 100 metara slobodno.
Nadia Comăneci
Bila je prva gimnastičarka koja je svojim nastupom na dvovisinskom razboju ostvarila savršen rezultat, te je na Olimpijskim igrama 1976. godine, osvojila je tri zlatne medalje.
Connie Carpenter-Phinney
Zlato je osvojila biciklirajući na ljetnim Olimpijskim igrama 1984. godine, i prva je žena koja se natjecala i na zimskim i na ljetnim Olimpijskim igrama. Na zimskim Igrama nastupila je 1972. godine natječući se u brzom klizanju.
Micheline Ostermeyer
Ova francuska sportašica i pijanistica, zlatne medalje osvojila je u disciplinama bacanja kugle i diska, a brončanu medalju u skoku u vis. Zanimljivo je da je disk počela bacati samo par tjedana prije nego li je osvojila zlatnu medalju 1984. godine.
Mary Lou Retton
Dok kao djevojčica nije niti znala da natjecateljska gimnastika uopće postoji, željela je biti najbolja cheerliderica na svijetu, postala je međutim prva gimnastičarka koja ne dolazi iz Istočne Europe koja je na Olimpijadi 1984. osvojila zlato u višeboju.
Alice Coachman
Odrasla je na segregiranom Jugu, a osvojivši zlatnu medalju u skoku u vis 1948. godine, postala prva Afroamerikanka kojoj je to pošlo za rukom. Kao djevojčica nije imala podršku oca za bavljenje ovim sportom, koji ju je opominjao da se ponaša kao dama, ali nije se dala obeshrabriti.
Helen Wills
Zlatne medalje na pariškim Olimpijskim igrama 1924. godine, ova tenisačica osvojila je nastupajući pojedinačno i u ženskim parovima. Smatrana je prvom ženom rođenom u SAD-u koja je postala međunarodno poznata kao sportašica.
Izvor: The Huffington Post / Prevela i prilagodila: Željka Vučković
