Od računalnog programiranja i nuklearne fisije do stroja za papirnate vrećice i Monopolyja, žene i njihov rad brisani su iz izumiteljske povijesti u kojoj su oduvijek dominirali muškarci.
Slijedi pregled osam žena čija su otkrića marginalizirali njihovi suvremenici, konkurenti, profesori, suradnici, diskreditirajući njihov rad i doprinos znanosti i društvu.
Rosalind Franklin britanska je biofizičarka zaslužna za otkriće dvostruke zavojnice DNK, a koristila je difrakciju rendgenskih zraka kako bi pobliže promatrala molekule. Prva je osoba koja je napravila fotografsku snimku deoksiribonukleinske kiseline, poznatiju kao Fotografija 51. Jedan od njezinih kolega s fakulteta je pokazao fotografiju Jamesu Watsonu i Francisu Cricku, bez njezina dopuštenja. Fotografija 51 postala je krucijalni izvor u oblikovanju njihove teorije o DNK strukturi dvostruke zavojnice, no trebalo im je 40 godina za javno priznanje. Franklin, poznata kao ’tamna dama DNK’, preusmjerila je svoj fokus na proučavanje RNA te napravila važni napredak prije svoje smrti 1958., četiri godine prije nego su Watson i Crick osvojili Nobelovu nagradu.
Ada Lovelace, kći Lorda Byrona, zaljubila se u matematiku vrlo rano te joj je posvetila cijeli svoj kratki život (umrla je u 36 godini). U dvadesetoj godina počela je suradnju s izumiteljem Charlesom Babbageom na njegovom Analitičkom stroju, ranom modelu računala. Autorica je članka iz 1843. u kojem detaljno razrađuje metodu pomoću koje bi se u stroj mogle pohraniti detaljne upute za rješavanje kompliciranih matematičkih radnji. Osim s brojevima, tvrdila je da ga se može prilagoditi i za rad s riječima te simbolima, primjerice za pisanje novih oblika glazbe. Njezina se bilješka smatra prvim opisom onoga što danas nazivamo algoritmima i računalnim programiranjem, te su desetljećima povjesničari raspravljali o tome je li ideja bila njezina ili Babbageova. No, njegovi memoari potvrdili su njezinu zaslugu pri rješavanju različitih algebarskih problema. U novije vrijeme dodijeljena joj je britanska Medalja časti, prema njoj je nazvan jedan od strojeva za bušenje tunela u Londonu, dobila je i svoj dan u godini te Google Doodle. Inicijativa Ada osnovana je 2011. godine u svrhu promicanja žena u informatici i open source tehnologiji.
Margaret Knight izumiteljica je stroja za papirnate vrećice, no zapravo je značajnija njezina borba 1868. za priznavanje zasluga. Dizajn njezina izuma ukrao je muškarac koji je tražio da se stroj patentira na njegovo ime tvrdeći kako žena nije sposobna napraviti takav iskorak. Trebale su joj tri godine, no Knight je ipak na kraju osvojila slučaj na sudu.
Elizabeth Magie, otkrivena je 2004. kao izumiteljica preteče igre Monopolija. Zasluge za igru najčešće se pripisuju Charlesu Darrowu, nezaposlenom trgovcu, no PBS je razotkrio kako je igra nastala gotovo tri desetljeća ranije kada je Magie napravila The Landlord`s Game. Za njezin trud u kreiranju najpopularnije igre na ploči u Americi, dobila je 500 dolara od Parke Brothersa.
Judy Malloy, računalna programerka, konceptualna umjetnica i samohrana majka zaslužna je za prvu hipertekstualnu fantastiku u njezinoj kratkoj priči Uncle Roger objavljenoj 1986. To je priča o kalifornijskoj tehnološkoj kulturi iz perspektive ekscentričnog prodavača računalnih čipova. Iskustvo čitanja takve priče bilo je novo za to vrijeme budući da je priča egzistirala u online izdanju (i još uvijek postoji) te su čitatelji mogli kliknuti na ulomak priče kojim su god redoslijedom htjeli te tako izokrenuti i preoblikovati narativ. New York Times je 1992. proglasio mladog novelista Michaela Joycea i njegovu priču Afternoon ‘djedom prve cjelovite hipertekstualne priče’, iako je Uncle Roger nastao ranije te je već bio cijenjen u krugu ljudi koji su se bavili digitalnom umjetnošću.
Lise Meitner bila je učenica Maxa Planka i prva Njemica na profesorskoj poziciji na njemačkom Sveučilištu. Bila je prisiljena napustiti zemlju radi svojeg židovskog podrijetla, no nastavila je suradnju s istraživačkim partnerom Ottom Hahnom. Oni su 1938. prvi artikulirali ideju o nuklearnoj fisiji, koja će nakon pet godina dovesti do stvaranja atomske bombe. No, Hahn je izostavio njezino ime na njihovom radu te su Royal Swedish Academy of Science, prepoznavši važnost otkrića, 1994. samo njemu dodijelili nagradu iz kemije. Meitner je na kraju dobila višu ekskluzivnu počast kada je 1994. nagrađena kemijskim elementom – Meitnerij ili Mt na periodičnom sustavu.
Candace Pert zaslužna je za otkriće opioidnih receptora, koji omogućavaju opijatima zaključavanje u mozgu, pismeno je protestirala protiv svog profesora Solomona Snydesa, koji je dobio nagradu za njezino otkriće. Njegov odgovor bio je kratak: “Takva su pravila igre.” Kasnije je radila na učinkovitijem liječenju Alzheimerove bolesti do svoje smrti u rujnu ove godine.
Martha Coston navedena je kao administratorica 1961. na izumu signalnih baklji koje su revolucionarizirale komunikaciju između američkih mornaričkih plovila. Zasluga za izum dodijeljena je njenom mužu Benjaminu Franklinu Costonu iako je bio mrtav već deset godina od kad je ona radila s pirotehničkim inženjerima kako si ostvarila njegovu ideju. Tek je nakon 12 godina, dobila je priznanje u svoje ime za izmijenjeni sustav.
Prevela i prilagodila: Martina Kalčić Izvor: Mother Jones
