Književni, filmski, kazališni i politički osviješteni entuzijasti organizirali su duž regije višednevna događanja koja su privukla ljubitelje i znatiželjnike. Oni koji su u tome bili najbolji i najzanimljiviji dospjeli su na našu listu.
O čitanju i pisanju tako se ove godine ponovno diskutiralo na Festivalu europske kratke priče, zadarskom Kalibru, ali i na prvom izdanju Festivala svjetske književnosti. Zagreb DOX, ZFF i Dani hrvatskog filma festivali su na kojima smo pogledali najbolje filmske novitete, dok je izvedbene umjetnosti obilježilo peto izdanje Perforacija. Predrasude su i ove godine rušili slovenski Mesto žensk i srpski Befem, kao i prvo izdanje festivala alternative i ljevice u Šibeniku FALIŠ.
U nastavku vam donosimo više o festivalima koji su po našem mišljenju obilježili 2013.
12. Festival europske kratke priče obilježilo je gostovanje čak dvadesetero svjetskih pisaca iz petnaest zemalja. Ovogodišnja zemlja partner bila je Wales, iz kojeg su nam došli Jon Gower, Owen Martell i Rachel Tresize i Deborah Kay Davies, s kojom smo tom prigodom i popričali.
Ove godine FEKP nije bio ograničen tek na kratku priču, nego je bitnu pozornost pridodao i stripu. Šest stripašica imalo je zadatak napravit strip table na temelju pojedinih priča. To su redom Lea Kralj Jager, Helena Janečić, Ivana Armanini, Ivana Pipal, Sara Divjak i posebna gošća festivala, engleska autorica Karrie Fransman. Festival se osim sadržajno proširio i prostorno, pa je tako po prvi put održan i u Varaždinu.
Da je sinergija između glazbe, književnosti i likovnosti uspješna formula dokazao je prvi Festival svjetske književnosti, pokrenut na inicijativu nakladničke kuće Fraktura. U sklopu 16 književnih događanja o svojem stvaralaštvu govorili su, među ostalima, Jaume Cabre, Kjell Ola Dahl, Rod Rees, Gerbrand Bakker, Peter Terrin, Margriet de Moor, Claudio Magris te brojni hrvatski i književnici iz regije, među kojima Goce Smilevski, Ivana Simić Bodrožić, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Edo Popović, Predrag Matvejević, Miljenko Jergović i brojni drugi. Književni program festivala obogatili su popratni glazbeni programi u kojima su nastupali mladi glazbenici najrazličitijih glazbenih pravaca, a niz likovnih umjetnika naslikao je portrete gostujućih pisaca te ih izložio u foajeu ZKM-a.
Trodnevni festival, naziva “Kalibar -bestival”, pokrenut je inicijativom zadarskih pisaca okupljenih u društvo ZaPis, a njihov cilj je promocija književnosti i Zadra. Tijekom bestivala premijerno su predstavljene četiri knjige, roman Do isteka zaliha Nore Verde, zbirka priča Mučenice Želimira Periša, zbirka poezije Bulevar narodne revolucije Marka Tomaša i knjiga eseja Protiv svih nastava (parodije Predraga Lucića) Sinana Gudževića, te premijerno koncertno izveden album Human Reich Damira Avdića.
U šali su same sebe već nakon prvog otvaranja proglasili tradicionalnim festivalom, a s obzirom na to kako je protekao, to bi lako mogla biti i istina u budućnosti.
Zagreb DOX donio je mnogo zanimljivih tema u sklopu ovogodišnjeg izbora dokumentaraca. Posebno izdvajamo dokumentarac iz redateljske radionice Morgana SpurlockaMuškost, koji propituje što u današnje vrijeme znači biti muškarac, kako se koncepcija muškosti promijenila, te koje rituale i proizvode muškarci danas koriste. Titulu DOXovih (anti)junakinja ponijele su Anna Pavlova i Amanda Palmer kojima je zajedničko to da su obje glavne protagonistice dvaju odličnih dokumentaraca Anna Pavlova živi u Berlinu i Posljednji poziv: Dresden Dolls. O neobičnim izborima životnih zanimanja porazgovarali smo s osnivačicama prvog neformalnog sindikata prostitutki i junakinjama dokumentarca Upoznajte Fokkensice.
U sklopu ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, od četiri nova popratna filmska programa predstavljen je i program Re-kreacije Queera, realiziran u suradnji s organizacijom Queer Zagreb. Predstavljajući raspon filmskih naslova od 1930-ih do danas, program Re-kreacija Queera problematizirao je pozicioniranje queera kao estetike pomaknutoga te gledatelje/ice potaknuo na propitivanje onoga što se smatra normalnim, a što tabuom, kao i zašto je tomu tako. Osim klasika poput Djevojaka u uniformi i Pasolinijevih Cantenburyjskih priča, najveću pažnju zadobio je dokumentarni film Kink, američke redateljice Christine Voros, kao i Miss Violence Alexandrosa Avranasa.
Pobjedu na 22. Danima hrvatskog filma neočekivano je odnio animirani film Bla redateljice Martine Meštrović. Dobitnik prvog ovogodišnjeg Surogata tematizira dominaciju reklamnog i ideološkog diskursa u suvremenom društvu, a tehnikom preslikava animaciju po kojoj je Hrvatska 50-ih i 60-ih bila poznata.
Meštrović međutim nije jedina žena koja je obilježila festival, nagradu za najbolju ulogu dobila je glumica Maja Posavec za zanimljivu, minimalističku ulogu u filmu Kišobran.
Udruga Domino predstavila nam je bogat program festivala izvedbenih umjetnosti Perforacije u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. U fokusu programa su odnos ekologije i umjetnosti, introspekcije u plesu, glazbeni performansi te odnos kulturne politike i domaćih produkcijskih modela. Posjetiteljima su se nudili već poznati brendovi festivala, kao što su Noć performansa, ove godine uz Zagreb i u Dioklecijanovim podrumima u Splitu, te Invazivna večera. Niz premijera s ovogodišnjih Perforacija uključuje, među ostalim, i nove predstave Petre Zanki, Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, Ephemerals i Martine Nevistić, kao i mladog plesača i koreografa Brune Isakovića.
Šibenski FALIŠna svojim je debitantskim danima ugostio Tariqa Alija, jednog od najistaknutijih imena nove ljevice danas, koji je privukao brojnu publiku. No, publike nije nedostajalo ni na ostalim programima održanima tijekom četiri dana, koliko je trajalo prvo izdanje festivala: projekcijama dokumentarnih filmova, izložbama, promocijama knjiga, književnim večerima, predavanjima, debatama i okruglim stolovima.
I dok se dojmovi podudaraju, jedno je sigurno − FALIŠ je razbio predrasudu da je u Hrvatskoj o alternativi i ljevici moguće javno kritički promišljati i raspravljati jedino u Zagrebu ili, recimo, Rijeci.
Naši susjedi iz Slovenije i ove su godine održali već tradicionalni Mesto žensk na kojem su sudjelovali umjetnici/ice i teoretičari/ke iz cijelog svijeta, a ove je godine paralelno organizirano i posebno izdanje feminističkog i queer festivala Rdeče zore.
Mara Vujić, umjetnička direktorica festivala Mesto žensk istaknula je kako je ove godine poseban naglasak bio upozoriti na ‘situaciju žena u javnoj sferi, novi val seksizma, rasizma, nacionalizma, diktate heteronormativnosti i ekonomsko, političko i klasno nasilje’.
Na platformi su sudjelovale predstavnice organizacija: VoxFeminae, Fondacija CURE ispred PitchWisea, BeFem, FemiNiš, ACT Women, Rdeče zore, Lesbian-Feminist University, Mesto žensk, Libele,a ovo je već treći sastanak regionalnih organizacija nakon prvog susreta u studenom na 7. Vox Feminae festivalu.
BeFem, festival feminističke kulture i akcije, promovira politike feminizma i izgradnju autonomnih feminističkih prostora. Festival nastaje kao potvrda kontinuiteta feminističkog djelovanja na prostorima Srbije, ali istovremeno pokreće nova polja akcije kroz dijalog i inicijative feministkinja s različitom povijesti.