Promicanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u poslovnom sektoru u posljednje se vrijeme pridaje sve više pozornosti. Međutim, rodni jaz još uvijek je sveprisutan. Dok se rodne razlike u obrazovanju i zdravstvu postepeno smanjuju, porazna je činjenica da na tržištu rada i u politici one ipak opstaju.
Kako bi se iskorijenila rodna nejednakost i tako postigao uravnotežen gospodarski rast nužno je razumjeti faktore koji ju pospješuju. Samo pitanje postojanja rodnog jaza je višedimenzionalno i kompleksno, stoga je u nastavku predstavljamo deset činjenica o ekonomskoj rodnoj nejednakosti koje mogu rasvijetliti razloge njene duboke ukorijenjenosti u poslovnom sektoru.
1. Rodna nejednakost ima korijene u prošlosti
Ti korijeni sežu sve do tradicionalnih poljoprivrednih praksi i uređenja obiteljskih odnosa u predindustrijskom razdoblju, što je utjecalo na rodno segregiranu podjelu rada, tradicionalno poimanje uloge žena te na razvoj i opstanak rodnih normi.
2. Utjecaj kulture je ključan postojanje razlika među spolovima
Rodni stereotipi su još uvijek snažni među muškarcima, kao i među ženama. Oni utječu na to u kojoj mjeri muškarci i žene dijele poslove u domaćinstvu i vode brigu o djeci te objašnjavanju nejednakosti među spolovima na tržištu rada.
3. Muškarci i žene se drugačije ponašaju u poslovnom svijetu
U prosjeku žene znatno manje preuzimaju poslovne rizike i manje sudjeluju u poslovnom nadmetanju. Te razlike mogu objasniti jaz u plaćama, staklene stropove i nedovoljnu prisutnost žena na visokim pozicijama ili u vrlo konkurentnim okružjima.
4. Majčinstvo nije zadovoljavajuće objašnjenje. Žene ne bi smjele biti prisiljene da biraju između zasnivanja obitelji i karijere
Majčinstvo je kazna na tržištu rada. Međutim, nema razloga da ono bude prepreka kod zapošljavanja, štoviše, zemlje u kojima žene više rade imaju višu stopu nataliteta. Dakle, niska zaposlenost žena u poslovnom sektoru nije nužno vezana uz pojam majčinstva.
5. Obrazovanje je glavni pokretač ravnopravnosti spolova
Žene i muškarci su trenutno podjednako obrazovani. Osim toga, žene u razvijenim zemljama često nadmašuju muškarce u obrazovnim dostignućima. No, žene su podzastupljene u određenim disciplinama, primjerice u STEM-u.
6. Rodni jaz u zapošljavanju i stakleni strop različiti su fenomeni, iako često idu ruku pod ruku.
Čak i u zemljama gdje žene bez većih problema pristupaju tržištu rada, one i dalje nailaze na prepreke u karijeri, odnosno suočavaju se sa ‘staklenim stropom’.
7. Potrebe tržišta važne su kao i izbor pojedinaca/ki
Odluke tvrtki, stavovi i uvjerenja poslodavaca/ki, odnosno potražnja na tržištu rada, jednako su važni kao i odluke pojedinaca/ki za rodni sastav radne snage. Sam proces selekcije obično nije rodno neutralan.
8. Potpora institucija ključna je za zapošljavanje žena
Obiteljska politika, roditeljski dopust i odredbe koje se tiču dječje skrbi mogu direktno utjecati na povećanje ženske radne snage.
9. Institucije igraju ključnu ulogu u određivanju staklenog stropa
Promidžba ženskog rukovodstva i prisutnosti žena na najvišim pozicijama goruće je pitanje koje države rješavaju na različite načine. Primjerice, uvođenjem različitih odredbi, od uspostavljanja rodnih kvota do volonterskih djelatnosti. Rodne kvote su nedavno privukle veliku pozornost. Naime, pokazale su se učinkovitima ne samo jer su utjecale na povećanje broja žena na najvišim pozicijama, već su odgovorne za bolji proces selekcije.
10. Osnaživanje žena i gospodarski razvoj međusobno su povezani
S jedne strane, ekonomski razvoj poboljšava uvjete za žene i smanjuje rodnu nejednakost, a s druge strane, uključivanje žena u ekonomske procese ključni je pokretač rasta gospodarstva.
