Borba za slobodan pristup znanstvenim članicima djevojke iz Kazahstana

Možda ste već koristilie za Sci-Hub, no neovisno o tome jeste li odgovorili potvrdno sigurno ne znate tko stoji iza ovog projekta. Alexandra Elbakyan, 27-godišnja studentica iz Kazahstana, vodi bazu od preko 50 milijuna 'ukradenih' znanstvenih članaka, koštajući izdavače oko 10 milijardi dolara godišnje. Paralelno sa studijem vodi širokopojasnu borbu za oslobođenje znanja od 'tiranije izdavača'.

„Možemo osporavati tvrdnju da je kršenje autorski prava krađa, no čak i da je, u ovom je slučaju opravdana. Sav sadržaj bismo trebali moći dijeliti bez ograničenja, no zakoni o autorskim pravima su osobito štetni za obrazovanje i istraživanje.“

Jill Soloway redatelje zamolila da prestanu raditi filmove o silovanju

Jill Soloway, većini vjerojatno najpoznatija kao kreatorica serije Transparent, na panelu u okviru Sundance Film Festivala progovorila je o štetnosti prikazivanja seksualnih napada u medijima te pozvala redatelje da prestanu raditi filmove o silovanju.

“Željela bih zamoliti cis muškarce da prestanu raditi filmove o silovanju, da prestanu prikazivati silovanje. Razumijemo vas, momci. Želite da ne izlazimo iz kuće od straha da ćemo biti silovane. Jasno nam je! Prestanite raditi filmove i TV emisije o silovanju. Pustite žene da rade takve filmove ako to žele.”

Švedska predstavila plan za mirovinsku rodnu ravnopravnost

Švedska vlada najavila je da je odbor za švedske mirovine donio plan kojim bi se postigla rodna ravnopravnost u mirovinama i smanjio jaz u plaćama. Prema podacima vlade, žene kroz mirovine u Švedskoj zarađuju otprilike 30% manje od muškaraca.

Odbor za mirovine, koji se sastoji od predstavnika_ca šest različitih stranaka u parlamentu, složio se oko potreba za rješavanjem tog problema. Plan se sastoji od osam dijelova i nastoji, između ostalog, prikazati 'osnovno pokriće' u švedskom mirovinskom sustavu (koji se sastoji od 'zajamčene mirovine' i dodatka za stambeno za one s niskim primanjima iznad 65 godina) kao i razmotriti kako bi prijenos premium mirovine između supružnika mogao biti jednostavniji.

Pravo na izbor 'da', ali samo ako možete platiti i do 3,000 dolara

Predstavnički dom Kongresa izglasao je prijedlog HR-7, zakona protiv pobačaja koji proširuje Hayde-ov amandman kako bi onemogućio korištenje osiguranja za pokrivanje troškova pobačaja. 

Hydeov amandman je zakonska odredba iz 1976. godine koja zabranjuje korištenje određenih federalnih sredstava za plaćanje pobačaja osim u slučaju opasnosti po život majke, a od 1993. i u slučaju incesta i silovanja. Ne radi se o stalnom zakonu, već odredbi u različitim oblicima rutinski veže uz proračun. Novi zakon HR-7, odredbe ovog amandmana učinio bi stalnima te zabranio proračunsko financiranje osiguravatelja koji pružaju uslugu pobačaja.

Kako Europska komisija troši novac na službena putovanja?

GONG poziva građane i građanke da se uključe u postavljanje zahtjeva za informacijama o putnim troškovima za sve povjerenike Europske komisije tijekom 2016. godine. GONG naime sudjeluje u kampanji Access Info Europe za masovni pristup dokumentima Europske komisije koja je pokrenuta kako bi javnost dobila uvid u u potpune informacije o putnim troškovima svih povjerenika u Europskoj komisiji.

Kampanja je porkenuta nakon što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker potrošio 63 tisuće eura na putovanje air–taxijem za G20 sastanak u Turskoj.

Nizozemska Trumpu odgovara međunarodnim fondom za usluge pobačaja

Nizozemska vlada planira pokrenuti međunarodni fond radi financiranja kontracepcije i usluga pobačaja u zemljama u razvoju, te tako popuniti prazninu u budžetu niza organizacija koje bez sredstava ostaju nakon povlačenja američkih sredstava odlukom predsjednika Trumpa.

„Rezultat zabrane pobačaja nije manji broj pobačaja“, kazala je nizozemska ministrica trgovine i razvoja Lilianne Ploumen, istaknuvši da je jedino što se u tom slučaju događa porast nesigurnih praksi i smrtnosti majki.

U republikanskoj tradiciji Trump zabranio financiranje organizacija koje pružaju uslugu pobačaja

Angela Davis nije pogriješila kada je na Maršu žena na Washington u subotu kazala „U narednim mjesecima i godinama morat ćemo još snažnije zahtijevati socijalnu pravdu i postati militantnije u obrani ranjivih skupina ... Sljedećih 1,459 dana Trumpove administracije bit će 1,459 dana otpora”. Naime, u jednom od svojih prvih poteza Donald Trump je ponovno na snagu stavio odredbu poznatu kao Mexico City Policy koja brani financiranje stranih zdravstvenih organizacija novcem SAD-a ukoliko pružaju savjetovanje o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju koje uključuje pobačaj.

Politika iz Mexico Cityja na snagu je prvi put stupila 1984. tijekom predsjedništva Ronalda Regana. Bill Clinton je odredbu stavio van snage, da bi ju ponovno vratio George W. Bush, zatim opozvao Barack Obama 2009. godine te iznova stavio na snagu Donald Trump.

Zašto žene ne koriste kontracepciju iako ne žele zatrudnjeti?

Zbog straha od nuspojava, negativnih uvjerenja o kontracepciji ili jer vjeruju da im nije potrebna, značajan broj žena diljem svijeta ne koristi kontracepciju. Reproduktivna zdravstvena zajednica njihove brige trebala bi shvatiti ozbiljno, kao i metode koje potiču žene i njihove partnere da upoznaju i kontroliraju svoj reproduktivni život.

Programi obiteljskog planiranja već desetljećima omogućavaju ljudima diljem svijeta da pronađu kontraceptivne metode koje odgovaraju njihovim potrebama i željama. Usprkos tome, prema izvješću Guttmacher Instituta iz lipnja ove godine, velik broj heteroseksualnih, vjenčanih (pretpostavlja se i spolno aktivnih) žena iz zemalja u razvoju ne koristi kontracepciju iako ne želi zatrudnjeti.

Ashley Judd: Profitiranje na mizoginiji u gejming industriji mora prestati

Glumica Ashley Judd u svom TED govoru o zlostavljanju žena kao velik je problem istaknula gejmersku industriju. Iako je govor održala još u listopadu, on se na YouTube kanalu pojavio tek prije nekoliko dana. U njemu je prezrela industriju zbog neosjetljivog tretmana žena, a posebice licemjernog stava koji zauzima spram GamerGate inicijative.

U svojoj petnaestominutnoj prezentaciji govorila je o uznemiravanju s kojim se svakodnevno susreće u online svijetu. Pokušala je objasniti i načine na koje su takva iskustva djelovala na nju, pritom iznijevši i nekoliko mogućih rješenja koja bi pomogla obuzdati ono što naziva traumom bivanja žene u online svijetu.

Ženski marševi: 1,459 dana Trumpove administracije bit će 1,459 dana otpora

U subotu je u SAD-u održan Marš žena na Washington, a još 673 sestrinska marša održana su diljem svijeta, uključujući i europske gradove pa tako i Zagreb. Zbog golemog odaziva teško je odrediti točan broj ljudi koji su se odazvali prosvjedu protiv politike novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, no prve procjene govore o milijun ljudi u Washingtonu, 500.000 ljudi u Los Angelesu, 250.000 ljudi u Chicagu i Bostonu i 200.000 ljudi u New Yorku.

Prosvjednici/e navode kako ih je na izlazak na ulice potaknula Trumpova kampanja temeljena na ponižavanju i podcjenjivanju žena, manjina i imigranata. Povicima i transparentima rugali su se stoga njegovom prostačkom i seksističkom jeziku i ponašanju.

Chelsea Manning zbog smanjenja zatvorske kazne na meti transfobnih konzervativaca

Predsjednik Barack Obama jednim od svojih posljednjih predsjedničkih poteza odlučio je ovog tjedna smanjiti zatvorsku kaznu na koju je osuđena zviždačica Chelsea Manning. Manning će nakon 3,5 godine služenja zatvorske kazne, odnosno gotovo 7 godina provedenih u pritvoru, u svibnju ove godine biti puštena na slobodu.

Chelsea Manning je 2009. godine, tada kao Bradley Manning, smještena je u Irak, gdje je za američku vojnu jedinicu obnašala dužnost obavještajne analitičarke. Zbog svog je statusa imala pristup klasificiranim vojnim i diplomatskim dokumentima i videima u kojima američka vojska ubija civile. Manning je navedene dokumente proslijedila WikiLeaksu, zbog čega je 2013. godine osuđena na 35 godina zatvorske kazne koju je trebala odslužiti u samici.

Ivana Dimić dobitnica je NIN-ove nagrade za 2016. godinu

Ivana Dimić sa svojim romanom ‘Arzamas’ (u izdanju Lagune), dobitnica je 63. nagrade za književnost koju od 1954. godine dodjeljuje časopis ‘Nedjeljne informativne novine’. Dimić se u najužem izboru za nagradu našla s Vladanom Matijevićem i njegovim ‘Susretom pod neobičnim okolnostima’, Vladimirom Tabaševićem i romanom ‘Pa kao’ te  Vladislavom Bajcem i ‘Kronikom sumnje’.

Odluku o dobitnici nagrade donio je žiri u sastavu Božo Koprivica, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Vrijedi spomenuti kako je ovo tek peta književnica kojoj je od 1954. godine dodijeljena nagrada, a prije nje tu čast su imale Dubravka Ugrešić (1988. ‘Forsiranje romana reke’), Svetlana Velmar Janković (1995. ‘Bezdno’), Grozdana Olujić (2009. ‘Glasovi u vetru’) te Gordana Ćirjanić (2010. ‘Ono što oduvek želiš’).

Subscribe to this RSS feed