Krivu predodžbu o izgledu možemo zahvaliti teen časopisima

Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina, izvijestio je Centar za poremećaje hranjenja BEA, a u njihovoj je organizaciji o vlastitom iskustvu poremećaja hranjenja u subotu govorila poznata književnica, filmska kritičarka i aktivistkinja Mima Simić.

Predavanje nazvano Izlazak iz ormara: važnost komunikacije o poremećajima hranjenja?, započela je ustvrdivši: „Cijeli moj život je obilježen hranom.“

S estetskim mjerama zapošljavanja i bez zaštite na radu, Hrvatska je raj za radnike/ce

Hrvatska je nedavno usvojila dvije izmjene zakona koje će se negativno odraziti, na već sad ugrožena, prava radnika. Radi se naime o usvojenim Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja te o prihvaćanju Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, od kojih jedan dodatno snižava cijenu rada, dok drugi zaštitu na radu promatra kao puki trošak.

Vlada Andreja Plenkovića odlučila je nadograditi institut stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), kojeg više ne podržava niti SDP-ov bivši minstar rada Mirando Mrsić, i to tako da naknadu podigne za čitavih 220 kuna, pa će sada iznositi 2,620 kuna te mjeru proširi i na sve osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Psihologija mase za uboge klase

Nedavno su na mailove hrvatskih psihologa i psihologinja pristigli identični pozivi za suradnju s jednom TV kućom koja priprema novu reality emisiju. Radi se o emisiji u kojoj je glavna tema, kako se navodi u pozivu na suradnju, ‘ljubav, odnosno traženje budućeg bračnog partnera kandidatima koji nam se prijave za sudjelovanje’.

U svojim su pozivima producenti televizijske kuće zatražili suradnju s ‘psiholozima, sociolozima i astrolozima’ u svrhu procjenjivanja ljudi, njihovih motiva i osobina te procjene budućih ponašanja, pa čak i emocija.

Pravo na izbor 'da', ali samo ako možete platiti i do 3,000 dolara

Predstavnički dom Kongresa izglasao je prijedlog HR-7, zakona protiv pobačaja koji proširuje Hayde-ov amandman kako bi onemogućio korištenje osiguranja za pokrivanje troškova pobačaja. 

Hydeov amandman je zakonska odredba iz 1976. godine koja zabranjuje korištenje određenih federalnih sredstava za plaćanje pobačaja osim u slučaju opasnosti po život majke, a od 1993. i u slučaju incesta i silovanja. Ne radi se o stalnom zakonu, već odredbi u različitim oblicima rutinski veže uz proračun. Novi zakon HR-7, odredbe ovog amandmana učinio bi stalnima te zabranio proračunsko financiranje osiguravatelja koji pružaju uslugu pobačaja.

  • u rubrici svijet

U republikanskoj tradiciji Trump zabranio financiranje organizacija koje pružaju uslugu pobačaja

Angela Davis nije pogriješila kada je na Maršu žena na Washington u subotu kazala „U narednim mjesecima i godinama morat ćemo još snažnije zahtijevati socijalnu pravdu i postati militantnije u obrani ranjivih skupina ... Sljedećih 1,459 dana Trumpove administracije bit će 1,459 dana otpora”. Naime, u jednom od svojih prvih poteza Donald Trump je ponovno na snagu stavio odredbu poznatu kao Mexico City Policy koja brani financiranje stranih zdravstvenih organizacija novcem SAD-a ukoliko pružaju savjetovanje o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju koje uključuje pobačaj.

Politika iz Mexico Cityja na snagu je prvi put stupila 1984. tijekom predsjedništva Ronalda Regana. Bill Clinton je odredbu stavio van snage, da bi ju ponovno vratio George W. Bush, zatim opozvao Barack Obama 2009. godine te iznova stavio na snagu Donald Trump.

  • u rubrici svijet

Danska ne krši obećanja, prva u svijetu transrodnost skinula s liste mentalnih bolesti

Kako je i najavljeno u svibnju prošle godine, Danska je iz službene liste mentalnih bolesti uklonila ‘transrodnost’. Od nedjelje, 1. siječnja, postala je prva zemlja na svijetu koja je transrodne identitete uklonila s liste mentalnih oboljenja te nizu građana/ki osigurala najbolji mogući početak nove godine.

“WHO trenutno radi na novom sustavu utvrđivanja dijagnoza. Radi na tome jako, jako dugo. Mi više nismo mogli čekati, želimo poslati jasnu poruku da će Danska sama pokrenuti promjenu ako se ista ne dogodi do kolovoza.”, kazao je u svibnju Flemming Møller Mortensen, glasnogovornik za zdravstvena pitanja iz redova socijaldemokrata, a odluku su podržale sve parlamentarne stranke.

  • u rubrici svijet

Pobačaj nije poguban za mentalno zdravlje, zabrana pobačaja jest

Nekoliko američkih saveznih država ima zakone koji zahtijevaju da se žene koje zatraže abortus upozori o potencijalnim dugoročnim mentalnim rizicima prekida trudnoće. Primjerice, u jednoj novoj brošuri koju je izdala država Teksas piše da žene prijavljuju razne emocije nakon zahvata, uključujući depresiju i suicidalne misli, piše Huffington Post. No, problem je u tome što to jednostavno nije istina.

Prema novoj studiji objavljenoj u JAMA Psychiatry, žene koje su imale pobačaj nisu pod ništa većim rizikom dugoročne depresije ili tjeskobe niti pet godina nakon zahvata.

  • u rubrici svijet

CESI: Zabrana Zakona o pobačaju povećava rizike za zdravlje i smrtnost žena

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI u ponedjeljak je Ustavnom sudu povodom najavljenog donošenja odluke o ustavnosti Zakona o pobačaju podnio stručno mišljenje u kojem se razmatra interpretacija prava na život u međunarodnom pravu, analiziraju standardi zaštite reproduktivnih prava koje su uspostavili odbori utemeljeni glavnim konvencijama UN-a za zaštitu ljudskih prava te Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava.

Glavni je zaključak stručnog mišljenja kako zabrana pobačaja ne utječe na odluku o pobačaju, no takvi restruktivni zakoni imaju posljedice na ženino zdravlje i život, a tumačenje prava na život na način da uključuje fetus i posljedično ukidaje sadašnjeg Zakona o pobačaju bilo bi u suprotnosti s međunarodnim standardima i trendovima u komparativnom pravu.

GROZD u ofenzivi protiv zdravstvenog odgoja

Kako stoji na njihovoj internetskoj stranici, stručni tim udruge GROZD (Glas roditelja za djecu) načinio je kritički osvrt na prijedloge međupredmetnih tema 'Zdravlje' i 'Građanski odgoj' u sklopu kurikulne reforme, i poslao ga na javnu raspravu. Da se uključe u javnu raspravu pozvao je i svoje podržavatelje/ice šaljući putem elektroničke pošte i upute kakav komentar napisati.

Javna rasprava traje do 15. studenog, a dosad je na temu 'Zdravlje' i 'Građanski odgoj' stiglo tek desetak komentara. Nezadovoljni odazivom, GROZD-ovci e-mail porukama pozivaju na rušenje kurikularnih dokumenata koji im nisu po volji.

Subscribe to this RSS feed