Dobre vijesti za rodnu ravnopravnost iz zemalja u razvoju

Globalna kampanja 16 dana aktivizma za podizanje svjesnosti o rodnom utemeljenom nasilju i ove je godine upozorila da se radi o problemu zastrašujućih razmjera, pa je tako jedna od tri žene u svijetu iskusila je rodno uvjetovano nasilje tijekom života. Također, 62 milijuna djevojčica godišnje ne ostvari pravo na obrazovanje, četvero od petero djece žrtava trefikinga su djevojčice, a žene i dalje nemaju jednaku plaću i zastupljenost na radnom mjestu.

Stvari nisu bolje ni u politici i javnom životu. Otrovna retorika tijekom američke predsjedničke kampanje samo je posljednji primjer kako internet osnažuje ženomrsce za tipkovnicama, a istraživanje The Guardiana ranije ove godine o najzlostavljanijim autorima/cama na njihovoj platformi pokazalo je da žene čine osam od njih deset. No postoji nada. Dugoročni trend kreće se prema rodnoj jednakosti, a on je globalan.

  • u rubrici svijet

Više od jedne istine u užasnoj priči o Aleppu

Prekjučer, 13. prosinca Aleppo je oslobođen ili je pao, ovisno koje medije pratite i/li čije vam se aktivnosti pojavljuju u news feedu na Facebooku, no kako živimo na Zapadu uglavnom ste naišli na ovakve informacije: „u Aleppu se događa 'potpuni sumrak čovječanstva', sirijske pro-vladine snage ulaze u domove i ubijaju na desetke civila, uključujući žene i djecu“ (The Huffington Post), „civili u Aleppu suočeni s egzekucijama“ (USA Today), „dok pro-vladine snage napreduju, službenici UN-a navode kako su primili višestruke izvještaje o egzekucijama“ (New York Times). Ono što nismo čuli, ili što je pisano tamo negdje na kraju teksta do kojeg mnogo ljudi niti ne stigne, potpuno su drugačije informacije, a govore o medijskom ratu Zapada i Istoka.

„Zapad govori Rusiji da smo otišli predaleko u pobjedi protiv terorista“ (Assad za RT), „proslave na ulicama u Aleppu nakon vijesti da je sirijska vojska zauzela istok grada“ (RT), „nema potvrde o zločinima u Aleppu od strane nezavisnih humanitarnih organizacija“ (Sputnik), druga su strana priče koja usput ne govori o 'pobunjenicima', nego o 'teroristima'. No, budući da se radi o medijima koje je Europski parlament proglasio širiteljima 'ruske propagande', kako bi istaknulie problematiku medijskog rata nećemo vam prenijeti vijesti tih medija, već u nastavku donosimo osvrt na situaciju u Aleppu Roberta Fiska za The Independent.

Hrvatska među zemljama koje nisu ostvarile cilj Pekinške deklaracije o 30% žena u parlamentu

Skupina svjetskih lidera/ica 1995. godine je u Pekingu donijela naizgled razuman cilj - minimalno 30% zakonodavaca/ki u nacionalnim parlamentima bi do 2015. trebale sačinjavati žene. Ipak, prema novim podacima cilj UN-ove Četvrte svjetske konferencije o ženama za većinu, od 190 zemalja sudionica, pokazao se preteškim.

Analiza Unutar-parlamentarnog saveza, međunarodna organizacija parlamenata, otkrila je da su samo 44 zemlje ispunile zadani cilj, a predvode ih Ruanda, Bolivija i Kuba. Žene u Ruandi zauzimaju najveći broj parlamentarnih mjesta, 63,5%, što je porast sa 17,1% koliko ih je bilo nakon izbora 1994. godine, kada su post-genocidni zakoni zagovarali rodno ravnopravniju vladu.

  • u rubrici svijet

Naslovnicu novog broja Komikaza pohvalio Charlie Hebdo

Francuski satirički list Charlie Hebdo  u svom je novom broju pohvalio časopis za autorski strip Komikaze koji je pokrenula Ivana Armanini. Charlie Hebdo, koji je nažalost postao svjetski poznat zbog siječanjskog terorističkog napada, simbol je slobode govora i kulturnog dosega zapadne civilizacije, smatra Armanini.

Crno-bijeli crteži objavljene u Charlie Hebdou čiji je autor Bernharda Xilko najbolje se mogu opisati kao erotski nabijene noćne more. Bernharda Xilko je pseudonim pod kojima djeluje autor Bruno Tolić. Zajedno s Goranom Zmaićem objavljuje na blogu Krekhaus.

Kad blagajna postane američka ženska fronta

Amerika, pod kojom se kod nas (ne samo kolokvijalno) podrazumijevaju prije svega Sjedinjenje Američke Države, često se doživljava monolitno ili u najdaljem analitičkom izvodu kao binarna opreka dvaju svjetova: liberalnog i konzervativnog, koji se nekako skladno spajaju u "jedinu svjetsku silu". Međutim, ispod toga homogenizirajućeg narativa krije se mnoštvo manjih borbi i utišanih glasova. Takvi glasovi su obično ženski i nalazimo na njih tamo gdje su kroz dosadašnju povijest služili tek u svrhu tople i srdačne usluge: u samoposlugama Wal-Marta.

Rodni jaz manji na globalnoj razini, ali ne i u Hrvatskoj

Veći udio žena u politici i radnoj snazi u posljednjih je 10 godina na globalnoj razini smanjio rodni jaz, ističe Svjetski gospodarski forum (WEF) u svom izvješću. Ta organizacija naglašava da je od 2005. godine u čak 105 zemalja svijeta porasla rodna ravnopravnost. Na prvom mjestu je Island, već šestu godinu zaredom, a na začelju je Jemen.

WEF se u svom izvješću o rangiranju 142 zemlje po rodnoj ravnopravnosti rukovodio ekonomskim i zdravstvenim čimbenicima, obrazovanjem i sudjelovanjem u političkom životu.

  • u rubrici svijet

Snaga pojedinačnog glasa: Malala Yousafzai dobitnica Nobelove nagrade za mir

Ove je godine, po 28. puta u povijesti, Nobelova nagrada za mir podijeljena između dvoje dobitnika: pakistanske aktivistkinje za pravo školovanja djevojčica, Malale Yousafzai, te indijskog aktivista u borbi protiv eksploatacije djece, Kailasha Satyarthija.

Ovogodišnja nagrada gotovo da predstavlja iznimku s obzirom da je otkrivanje nekolicine imena s popisa nominiranih izazvalo više kontroverze od same objave dobitnika/ce. Naime, kada se saznalo kako se na popisu, među 278 kandidata za ovogodišnju Nobelovu nagradu mir, nalazi i ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je nominacija objašnjena angažmanom u sirijskom mirovnom procesu, mnogi su bili iznenađeni, većinom neugodno.

Stanje LGBTI prava diljem svijeta: pobjede i porazi

U posljednjih nekoliko godina ostvaren je velik napredak na polju ljudskih prava, odnosno slobode seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja. Međutim, i dalje postoje značajne prepreke, od diskriminacijskih zakona do nekažnjavanja brutalnog nasilja protiv homoseksualaca, biseksualaca, transrodnih te interseksualnih (LGBTI) osoba.

Charles Radcliffe , šef Odjela za globalna pitanja u visokog povjerenika za ljudska prava UN-a(OHCHR), ističe da “potpora radu za LGBT prava u svijetu znači priznati da su neprijateljstva prema LGBT osobama duboko ukorijenjena u društvima i da je dužnost vlada mijenjati te stavove i štiti te ljude”.

  • u rubrici svijet

Vision of Humanity: Globalne statistike u vizualnom ruhu

Institut za ekonomiju i mir (IEP) pokrenuo je internetsku stranicu Vision of Humanity s interaktivnom kartom Globalnog indeksa mira, koja nudi jednostavan vizualni pregled rezultata istraživanja vođenih prema različitim indikatorima mira.

Vision of Humanity je postavljen s namjerom isticanja glavnih globalnih problema s kojima se čovječanstvo susreće u 21. stoljeću i naglašava kako je opstanak ljudske vrste povezan sa sviješću svjetske zajednice o nužnosti mira.

Subscribe to this RSS feed